Nedelju dana nakon što su dva centristička člana izraelskog ratnog kabineta podnela ostavke, premijer Benjamin Netanjahu, raspustio je to vladino telo.

Netanjahu je najavio da će o ratnim pitanjima nastaviti da pregovara sa širim bezbednosnim kabinetom, ali da će za „posebno osetljiva pitanja držati manje forume“, tvrde anonimni izraelski zvaničnici.

Očekuje se da će manjim forumima prisustvovati ministar odbrane Joav Galan, ministar za strateška pitanja Ron Dermer, šef Saveta za nacionalnu bezbednost Cači Hanegbi i predsednik ultra-pravoslavne partije Šas Arije Deri, ali i predstavnici vojnog establišmenta.

Izraelski premijer već neko vreme pokušava da balansira sa ekstremnim stavovima pojedinih zvaničnika i da ih drži podalje od ratnog kabineta.

Neki (najvažnji) od njih su ministar za nacionalnu bezbenost Itamar Ben Gvir i ministar finansija Bezalel Smotrič, koji uporno traže da budu primljeni u ratni kabinet.

Dvojica ultranacionalista svojim ekstremnim stavovima svako malo izazivaju žestoke kritike izraelskih saveznika, posebno SAD.

Posle napuštanja kabineta, od strane dva centristička zvaničnika, Netanjahu je ostao direkno izložen pokušajima ovih zvaničnika da se pridruže kabinetu i utiču na odluke o upravljanju ratom, piše The Washington Post.

Ben Gvir i Smotrič već mesecima vrše pritisak na Netanjahua da se odbije plan o prekidu vatre, koji bi uključivao oslobađanje preostalih 120 talaca koji se nalaze u Gazi.

Njih dvojica konstantno insistiraju da Netanjhu mora da održi dato, početno obećanje – potpunu pobedu i uništenje Hamasa. Oni se takođe zalažu za ponovnu okupaciju Pojasa Gaze od strane Izraela, što je potez kojem se izraelski odbrambeni lideri odlučno protive.

Kako je juče najavila izraelska vojska, u južnom delu Pojasa Gaze će se, do daljnjeg, svakodnevno pauzirati borbe, u trajanju od nekoliko sati, kako bi se kamionima koji prevoze pomoć omogućilo da bezbedno stignu do svih odredišta.

Ben Gvir je na X-u napisao da je ta odluka, koju je doneo Netanjahu, otvorila pozornicu za okončanje borbi, i da nije izneta pred bezbenosni kabinet.

„Samo neko ko je glup i neuk mogao je da donese ovu odluku. Takvom nekom više ne sme da se dozvoli da ostane na ovom položaju“, dodao je Gvir.

Kontinuirani uticaj Bena Gvira i Smotriča, čak i iznad ratnog kabinea, delimično je imao uticaj na Benija Ganca i Gadija Ajzenkota koji su prošle nedelje dali ostavke.

Njih dvojica tvrde da su se ratnom kabinetu, posle Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra prošle godine, priključili isključivo kako bi „osigurali da se rat vodi odgovorno“. 

Međutim, kažu, od tog trenutka je bilo dovoljno vremena da zaključe da Netanjahu predstavlja nepremostivu prepreku za odgovorno vođenje rata, jer odbija da se posveti pitanju šta će sa Gazom biti kada rat bude gotov.

Izrael je sada, posle žestokih borbi i razaranja u Pojasu Gaze, posebno u južnom delu enklave, gde je stvorio ogromnu humanitarnu krizu, suočen sa velikim međunarodnim pritiskom.

Osim toga, druga pretnja je Hezbolah. To je tvrdnja i samog portparola izraelske vojske Danijela Hagarija.

„Borbe sa Hezbolahom se intenziviraju poslednjih nedelja. Sve vaća agresija Hezbolaha dovela nas je na ivicu šire eskalacije, koja bi mogla da ima razorne posledice, i na Liban, i na ceo region“, rekao je Hagari u video poruci.

Izraelska vojska je upozorila da Hezbolah ima moćnu miliciju i političku frakciju koju podržava Iran, prenosi The New York Times.

Nakon što je u izraelskom prošlonedeljnom napadu ubijen komandant Hezbolaha, jedan od zvaničnika te militantne organizacije, rekao je da će grupa uzvratiti „još jačim i intenzivnijim operacijama“.

Post Views: 27

Originalni tekst