NA POPULARNOM Reddit forumu “AskCroatia” pojavila se zanimljiva rasprava o najprofitabilnijim industrijama u Hrvatskoj.
Foto Shutterstock
Jedan korisnik je postavio pitanje koje je podstaklo niz komentara sa ličnim iskustvima i razmišljanjima o poslovima koji donose dobar prihod, bilo da je reč o sezonskom radu, monopolističkim sistemima ili manje poznatim, ali unosnim zanimanjima.
– Kad se uzmu u obzir svi faktori, koja je po vama najprofitabilnija industrija u RH? Znam da je teško ovako uopšteno pričati jer ima milion faktora, ali me zanima da li možda postoje neke ‘banalne’ stvari na kojima se jednostavno može zaraditi novac, ili pak jako specifične industrije za koje ljudi ni ne znaju da postoje i da se time neko bavi – napisao je Hrvat u objavi.
Jedan korisnik je istakao da se kao turistički vodič može dobro zaraditi, iako posao ima sezonski karakter:
– Turistički vodič – dan u inostranstvu ti je 100 evra plus plaćen smeštaj, ponekad i hrana, kafa i hrana na pumpama besplatni. Po Hrvatskoj, ako vodiš ture, onda je dnevnica nešto niža… Uglavnom, može da se zaradi, ali je posao dosta sezonski – imaš par meseci godišnje kada se uopšte ništa ne radi po tom pitanju, pa ti je potreban drugi izvor prihoda za te mesece. Inače, baš dobar posao – objasnio je.
Drugi korisnik je naglasio da najveću profitabilnost imaju industrije koje uživaju monopol na tržištu: „Najprofitabilnija industrija je ona koja ima monopol na tržištu.“
U nastavku se osvrnuo na primere državnih i komunalnih preduzeća koja posluju bez konkurencije: „HEP za struju – od koga ćeš uzeti ako ne od njih? I oni su najprofitabilniji. Vodovodi – monopoli po županijama ili kako su već raspoređeni – ne možeš u Zagrebu imati vodu od nekog XY vodovoda koji je jeftiniji, već moraš uzeti od Vodoopskrbe. Smeće – ista stvar. O HRT-haraču neću ni da pričam.“
Jedan komentar dolazi iz perspektive muzičara koji svoj posao vidi i kao zadovoljstvo i kao izvor odlične zarade: „Muzičar… 300 evra za 2 sata svirke (na to ni ne gledam kao na posao nego kao na uživanje), gde ćeš jednostavnije.“
Komentari korisnika otkrivaju da u Hrvatskoj postoje brojne niše u kojima može lepo da se zaradi, ali su često uslovljene sezonom, monopolskom strukturom tržišta ili specifičnim veštinama i interesovanjima.
Gradski derbi AIK – Hamarbi svakako izaziva najeće interesovanje i po mom mišljenju malu prednost ima domaćin.
Konačno je Malme dodao gas i protiv Halmštada jedinica je kao kuća. Može da se doda i kec na Mjalbi. Tipujem da će Geteborg pobediti Degerforš u gostima, dvojka je i Norčeping u duelu sa Sirijusom.
Ako bi protesti doveli do smanjenja korupcije i efikasnije države, to bi dugoročno podstaklo privredni rast – oni, dakle, imaju potencijal da poprave stanje. U suprotnom, ako se ništa ne promeni ili se stanje pogorša, protesti bi mogli biti iskorišćeni kao izgovor vlasti za ekonomske neuspehe, ispričao je Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, u intervjuu za novi broj Nedeljnika.
Evo još nekoliko ključnih Arsićevih uvida u aktuelna ekonomska kretanja, potcrtana političkim dešavanjima i ulogom institucija:
O PERCEPCIJI „IZUZETNOG“ NAPRETKA
Ekonomija je brže napredovala od 2001. do 2012. nego od 2012. do 2024, prema realnom BDP-u i platama, što pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku, Eurostata i Međunarodnog monetarnog fonda.
U kretanju privrede nakon 2012. po- stoje dva bitno različita perioda. Od 2012. do 2017. Srbija je bila među najslabijima u Centralnoj i Istočnoj Evropi, pretposled- nja među 16 zemalja prema brzini rasta BDP-a, dok smo od 2017. do 2024. među boljima, na drugom ili trećem mestu. Za ceo period od 2012. do 2024. smo oko proseka ili malo iznad proseka zemalja regiona – i to je realnost.
Dakle, objektivni osnov za percepciju izuzetnog napretka tokom poslednjih 12-13 godina ne može se naći u rastu realnog BDP-a ili realnih plata, ali se može naći u tome što je nekoliko stotina hiljada ljudi dobilo posao.
KOLIKO DANAS VREDI 100 EVRA iz 2012. godine?
Aktuelna vlast svoje rezultate preuveličava tako što ih prikazuje u evrima, što je pogrešno, naročito u uslovima relativno visoke inflacije i fiksnog kursa dinara prema evru, jer tada cene u evrima rastu is- tom brzinom kao i inflacija, pa se kupovna moć evra u Srbiji smanjuje iz godine u godinu.
Od avgusta 2012. do marta ove godine potrošačke cene su u Srbiji po- većane za oko 72 odsto, a kurs je ostao skoro nepromenjen, što znači da sada 172 evra vredi kao 100 evra u avgustu 2012. godine.
„EFEKAT BLOKADA I BLOKADERA“ I IZBORI
Politička kriza i studentski protesti u Srbiji u okviru nje svakako nisu povoljan ambijent za privredne aktivnosti, posebno za dugoročna ulaganja, jer investitori uglavnom u takvim situacijama čekaju da se uspostavi stabilnost. Međutim, protesti traju pet-šest meseci i njihov uticaj na privredu je kratkotrajan i manji u odnosu na globalne faktore, poput ekonomske krize u Evropi i geopolitičkih tenzija, koji takođe otežavaju investicije i druge aktivnosti.
Glavni problem naše ekonomije su visok nivo korupcije, partijsko zapošljavanje i napredovanje, slabi zakoni i njihova nedosledna primena, kao i niska kompetentnost administracije. Ovi faktori trajno podrivaju privredu, sprečavajući Srbiju da dostigne visok nivo razvijenosti. Nijedna zemlja koja ima visok stepen korupcije nije dostigla najviši nivo razvijenosti.
Ceo intervju pročitajte u novom izdanju Nedeljnika.
NASLOVNA STRANA NOVOG BROJA NEDELJNIKA, KOJI JE U PRODAJI OD ČETVRTKA, 15. MAJA, NA SVIM KIOSCIMA I NA NSTORE.RS
Duboko podeljeno francusko društvo našlo se ovih dana usred polemike oko mogućeg ozakonjenja eutanazije.
Foto: Free Images Pixabay
Neke od okolnih zemalja, poput Švajcarske i Belgije, kao i Holandije, to su već odobrile, a iskustva pokazuju sve prednosti i mane ovakve legislature.
S jedne strane, olakšavaju se situacije za bolesnike u nepodnošljivim stanjima, s druge otškrinjuju vrata za eventualne zloupotrebe. Pre svega, otvara se značajno moralno pitanje, oko toga da li je ljudski život svetinja, i da li, kad i ko, ima pravo da ga prekine.
U francuskoj skupštini početkom sedmice započela je rasprava koja bi, ukoliko se poslanici slože, mogla da rezultira zakonom kojim bi se Francuska približila regulativi u nekim susednim državama.
Francuska novinarka Eženi Bastije primećuje da bi, paradoksalno, u istoj godini, Francuzi tako mogli da dožive da se u nekropolu slavnih Pantenon premeste posmrtni ostaci Robera Badentera koji se borio protiv smrtne kazne, i da dobiju zakon koji odobrava eutanaziju.
– Neki će ovo poređenje smatrati nepristojnim, ali naprotiv, ono je sasvim relevantno da bi se istakao paradoks društva koje istovremeno slavi zakonsku zabranu ubijanja u ime pravde, ali se sprema da je ponovo otvori u ime emancipacije – ističe Bastijeova.
U HOLANDIJI NAJVIŠE EUTANAZIJA
PRAVO na eutanaziju prva je uvela Holandija, još 2002. godine. I, sve je više kandidata. Za poslednjih deset godina, udvostručio se broj asistiranog završetka života. Neverovatno zvuči podatak da je čak 5,8 odsto ukupnih smrtnih slučajeva u ovoj zemlji prošle godine nastupilo na ovaj način. U 2024. godini u ovoj zemlji eutanazija je izvršena u 9.958 slučajeva, na ukupno 172.049 smrti. U nekim delovima zemlje, asistirani odlazak u smrt praktikuje se čak i preko 10 odsto.
Od kad je sveta i veka, biće onih za i protiv asistirane pratnje u smrt. Ovoj metodi pribegavalo se i ranije, prećutno, u iskrenoj komunikaciji između lekara i pacijenta, kome bi se, uz lični pristanak ili zahtev, prekidala terapija i tako mu prekratile muke. Ali, sve je to bilo obavijeno tajnom bolničke sobe i često za sobom nosilo moralne dileme. Sada se tome traži zakonski okvir, po uzoru na države koje su već krenule tim putem.
Dugo se procenjivalo da francusko društvo nije spremno na ove promene, a onda je predviđenu raspravu prošle godine sprečilo raspuštanje skupštine. Sada je ta tema ponovo došla na dnevni red, u trenutku kada vlast nema apsolutnu većinu.
Ceo „paket“ podeljen je na dva odvojena teksta, o palijativnoj nezi koju bi neizlečivi bolesnici u budućnosti mogli da odbiju, i drugi, o asistiranoj pomoći pri umiranju. Ova druga tema, prirodno, izaziva mnogo veće polemike.
Predviđeno je da rasprava traje dve sedmice, uključujući i vikende, a glasanje je planirano za 27. maj. Podneto je preko tri hiljade amandmana. Ranija glasanja po parlamentarnim komisijama ostavljaju prostor za zaključak da bi zakon mogao da prođe, mada, zbog osetljivosti pitanja, ništa ne može da se prejudicira.
Da bi sve ispalo kako je planirano, potrebno je da se centristima i levici, koja je u velikom broju za, u glasanju pridruže i konzervativci, pre svega s umerenog krila, dok su suverenisti daleko tvrđi po tom pitanju. Podela, međutim, ima i tamo gde se malo očekuju, kao u političkom krilu centrističkog premijera Fransoa Bajrua.
Jedan od odlučnih protivnika predloženog zakona o eutanaziji je i ministar unutrašnjih poslova Brino Retajo, iz redova „tvrđih“ republikanaca, koji ističe da bi se na ovaj način u zakonodavstvo uveo „antropološki prekid“, odnosno raskid s logičnim sledom u funkcionisanju čoveka. U svemu se otvara i široka filozofska rasprava na temu suicida. Postoje i oni, među kojima su i lekari, koji naglašavaju da predloženi tekst zakona ne pruža dovoljno zaštitnih klauzula, počev od transparentnosti prodedure, do ostavljenog vremena za predomišljanje.
Francuski predsednik Emanuel Makron se zalaže za novi zakon, ali u javnosti ima suptilniji pristup, ističući da debatu ne treba svoditi na to ko je za, a ko protiv, već da se treba opredeliti za „najmanje zlo“. Obećao je i da će razmisliti o raspisivanju referenduma, ukoliko tekst zakona „zapne“ u skupštini.
– Reči su važne i moramo da pokušamo da dobro imenujemo stvari, bez dvosmislenosti. Ovaj zakon smo zamislili kao zakon bratstva, zakon koji pomiruje autonomiju pojedinca i solidarnost nacije. U tom pogledu, strogo govoreći, ne stvaraju se novo pravo ili sloboda, već trasira put koji do sada nije postojao i koji otvara mogućnost traženja pomoći pri umiranju pod određenim strogim uslovima – stav je francuskog predsednika.
Makron je još ranije, prilikom prethodne debate prekinute zbog raspuštanja skupštine, istakao da će ceo proces biti rezervisan za odrasle po preporuci Građanske konvencije. Drugi uslov je da pacijenti moraju da budu sposobni za potpuno i puno rasuđivanje, što znači da su iz toga isključeni oni koji pate od psihijatrijskih ili neurodegenerativnih oboljenja, poput Alchajmerove bolesti.
Takođe, to će se odnositi na neizlečive bolesti i vitalnu prognozu koja je angažovana na kraći rok. Četvrti kriterijum je patnja, fizička ili psihička, koja ne može da se ublaži. Tada je na medicinskom timu da kolegijalno i transparentno odluči koje mere će preduzeti po ovom zahtevu.
Tu se postavlja i pitanje ko bi mogao da izvede taj čin oduzimanja života drugome, makar se radilo i o humanim razlozima. Neki lekari su za, drugi protiv. Predlog zakona ističe da davanje smrtonosne supstance vrši sama osoba ili, kada to nije fizički moguće, na njen zahtev, bilo dobrovoljac koga ona odredi kada nema tehničkih ograničenja, bilo lekar ili medicinska sestra koji je prate.
Ministarka zdravlja Katrin Votren, koja podržava predlog zakona, ističe da nijedan zdravstveni radnik neće biti primoran da sprovodi letalni tretman, odnosno da oduzima život pacijentu koji je to zatražio, ukoliko se to kosi s njegovim nazorima. Pa opet, sve je to izazvalo veliku polemku među doktorima.
Lekarka Kler Furkad iz Narbona, predsednica Francuskog društva za palijativnu negu koje okuplja više od 10.000 negovatelja i 6.000 volontera, ističe da, podrškom predlogu zakona, predsednik Makron „stavlja demokratiju pod pritisak.“
Zanimljivo je da, prema istraživanju javnog mnjenja, uvođenje eutanazije u Francuskoj podržava 83 odsto građana, ali „samo“ 74 odsto lekara. Oni koji se protiv ovoj meri ističu da je dosta teško utvrditi tačnu granicu sposobnosti kandidata za asistiranu smrt da o tome svesno odluči. Pitaju se i šta će biti s pravo na odgovaranje i nagovaranje.
Protivnici se pozivaju i na loša iskustva iz nekih zemalja, ističu da se tome sve češće pribegava kroz „banalizaciju smrti“, da neki do rade zato što im je dosadio život jer ne trpe starost i nemaju baš neizdržive bolove, naglašavaju patnju porodice, a zgražavaju se i nad činjenicom da je eutanazija omogućena čak i nad decom u Holandiji.
Sumnjičavi u ispravnost ove odluke kažu da mnogi podržavaju asistiranu smrt deklarativno iz demokratskog opredeljenja, ali kada se sami nađu u takvoj situaciji, kopaju rukama i nogama da prežive. Protivi se i crkva, ističući da je Bog jedini vlasnik života i smrti, te da niko, ni u kom slučaju, ne može oduzeti nevini ljudski život. Oni koji se zalažu za takvu meru, naglašavaju da je humano pomoći onima koji više ne mogu da izdrže bolove, da prekrate muke.
BUREK sa spanaćem i sirom napravićete za sat vremena, a idealan je uz jogurt za doručak.
Foto: Shutterstock
Sastojci:
Za koru:
450 g lisnatog testa, odmrznutog maslinovo ulje, za podmazivanje 1 jaje, umućeno 2 kašike belog susama 1 kašika crnog susama
Za fil:
225 g listova spanaća, grubo iseckanih 2 kašike ulja morska so sveže mleveni crni biber 1 srednje jaje, umućeno 180 g kačkavalja, rendanog 180 g feta sira, oceđenog i izmrvljenog
Za mešavinu jaja i mleka:
1 jaje, umućeno 120 ml punomasnog mleka 1 kašika maslinovog ulja 80 ml gazirane vode morska so sveže mleveni crni biber
Foto: Shutterstock
Recept za burek sa spanaćem i sirom:
Zagrejte rernu na 200°C. Podmažite dno i stranice posude za pečenje dimenzija 20 x 30 cm tankim slojem maslinovog ulja. Omekšajte spanać za fil. U veliku posudu dodajte spanać i maslinovo ulje. Začinite solju i biberom po ukusu. Čistim rukama dobro sjedinite. Zatim napravite fil. Dodajte umućeno jaje i sir i sve dobro promešajte. Napravite smesu od jaja i mleka. U maloj posudi za mešanje pomešajte umućeno jaje, mleko, maslinovo ulje i gaziranu vodu. Začinite solju i biberom po ukusu.
Isecite testo da odgovara vašoj posudi za pečenje. Razložite lisnato testo i stavite ga na čistu suvu površinu. Navlažite čistu krpu i poklopite testo da se ne osuši. Isecite testo tako da stane u vašu posudu za pečenje. Podelite kore na dve gomile. Stavite dve velike kore u podmazan pleh i premažite ih tankim slojem smese od jaja i mleka (oko 2 kašike).
Slažite manje kore od ostataka testa, spajajući ih da biste napravili jednu veliku koru. Premažite smesom od jaja i mleka svaka dva sloja dok ne potrošite polovinu kora. Ponovo premažite smesom od jaja i mleka i ravnomerno rasporedite preko fila. Nastavite sa slaganjem slojeva i premazivanjem smesom od jaja i mleka svake dve kore. Stavite poslednju koru, prelijte preostalom smesom od jaja i mleka i premažite, uvlačeći ivice.
Pustite da kora upije tečnost. Isecite na 12 pravougaonika i sačekajte minut ili dva da smesa od jaja i mleka prodre kroz sve kriške. Premažite preostalim umućenim jajetom i pospite susamom. Ostavite da burek upije tečnost najmanje 10 minuta. Pecite 35 minuta, ili dok vrh ne porumeni. Ostavite da se hladi 5-7 minuta, pa servirajte toplo.
Šest godina nakon smrti Momir Bulatović opet je okupio svoje prijatelje, porodicu, saborce i poštovaoce.
Foto Z. Knežević
Ovog puta u kripti Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, kroz izabrane tekstove, intervjue, izjave koje je davao tokom svoje burne i bogate političke karijere. Vredni sakupljač tog materijala, njegov prijatelj novinar i publicista Milan Stojović sve je to smestio u knjigu „Ime crnogorsko-prezime srpsko“, koju je objavila izdavačka kuća „Jumedija Mont“.
Prvi predsednik Crne Gore nakon pada socijalističkog sistema, predsednik SRJ i univerzitetski profesor ostavio je dubok trag o kojem pričaju pokolenja. Ova knjiga je uvod u jedno novo veče posvećeno Momiru Bulatoviću koje će se održati 24. juna, na godišnjicu smrti. Njegova supruga Nada je priredila tonske zapise i manje poznate izjave i intervjue Momira Bulatovića koji će biti promovisani.
V.K.
– Sa Hristovim vaskrsenjem vaskrsava i vera i nada da će ljudi koji su sve dali da ovo naše tlo sačuva sjaj, prkos i dostojanstvo, sačuva i sećanje i pijetet prema Momiru Bulatoviću, koji je za mene bio jedan pravi istinski narodni čovek. Bio je sjajan asistent na Ekonomskom fakultetu koji je punio amfiteatre. Jednom prilikom kada je polagao ispit kod Boška Gluščevića, profesor čuvši Momirov briljantni odgovor je rekao : „Kolega žao mi je samo jedno, što ne mogu da vas oborim!“ Momir je bio zbunjen, pa ga je upitao zbog čega, da bi potom usledio odgovor: „Želeo bih još jedanput da vas čujem“, upisujući mu desetku u indeks – kazao je protojerej Predrag Šćepanović.
Podsetio je da je Momir bio miljenik studenata i naroda koji se našao u žiži političke stvarnosti u Crnoj Gori u doba nenaklonjenom dobrim i poštenim ljudima.
– On izvorno nije bio političar, iako se politikom bavio. Ušao je u politiku da bi dao deo svoje duše i svu snagu stvaralačku i intelektualnu da sačuva jedinstvo srpskog naroda, srpskog jezika, Srpske pravoslavne crkve, ali da i drugi narodi koji žive u Crnoj Gori uživaju ta ista prava. Bio je čovek pomirenja i možemo mirne duše reći da je makar jednom sačuvao građanski mir u Crnoj Gori.
Veleizdaja
Imali smo Crnogorca koji je za razliku od Momira Bulatovića otišao direktno u sedište NATO i odneo sve vojne planove i tajne, i kao član Saveta odbrane počinio veleizdaju! I sad neki taj čin veleizdaje Mila Đukanovića pokušavaju predstaviti kao vrhunsko herojstvo, ukazuje Knežević.
Njegov politički saborac i prijatelj Milan Knežević podsetio je na glasno izgovorene Bulatovićeve reči koje i danas odzvanjaju – da su za razbijanje SFRJ krivi Vatikan i Nemačka, postavljajući pitanje – da li danas postoji državnik u Crnoj Gori koji bi ovako britko, lakonski i egzaktno ovo saopštio.
– Nažalost, danas se naši državnici štrecaju i od ambasadora, uplašeni za neku dnevnopolitičku ili jednokratnu situaciju kao da se rešava njihova politička i životna sudbina. Momir Bulatović je imao tu sreću ili nesreću da se zajedno sa svojim narodom i najbližim saradnicima nađe i kao akter i kao svedok nekoliko geopolitičkih katastrofa. Kao što je Vladimir Putin saopštio da je geopolitička katastrofa raspad SSSR, tako je i Bulatović u svojim intervjuima saopštavao da je i raspad SFRJ bio geopolitička katastrofa ništa manja čak i dramatičnija – rekao je Knežević, naglasivši da je Momir vodio držvu u vremenu rata, sankcija, inflacija, stigmatizovanja srpskog i crnogorskog naroda.
Naveo je da je Bulatović imao privilegiju da sa 32 godine postane predsednik Crne Gore, da je nosio taj teret sudbine jednog vladara koji je u smutnim vremenima morao da se nosi sa izazovima koji su pretili da ugroze SRJ.
Arhiva
– On nije bio spreman da se odrekne svojih korena, ni svog crnogorskog imena i srpskog prezimena za razliku od Mila Đukanovića. Kada je pokraden u drugom krugu predsedničkih izbora, štancovanjem i upisivanjem 15.000 fantoma sa navodnim pravom glasa, Momir je ostao čvrsto na zemlji okupivši oko sebe onaj slobodoljubivi, nepokorni narod koji se nije mogao pomiriti sa tom krađom. Momir je imao čast da objavi rat NATO alijansi. Mislim da ne postoji u Crnoj Gori čovek vaspitavan na kosovskom mitu, na Njegošu, na slavnim bitkama iz prošlosti, da kroz ovu vremensku perspektivu nije ponosan na tu činjenicu što je naš Momir Bulatović iz Crne Gore objavio rat NATO, koji je svoju prvu geopolitičku pokaznu vežbu izveo na SRJ i to za svoj 50. rođendan. SRJ je bila prva geopolitička žrtva novog svetskog poretka. Ali, herojska odbrana i otpor SRJ, njene vojske, policije, građana nadživeće i NATO i sve ove instant trenutke u kojima mi prebivamo nakon tog NATO bombardovanja – naglasio je Knežević.
Otvaranje dosijea
Momir Bulatović je čuvao obraz Crne Gore. Postoji priča da je jednom prilikom naložio tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Pavlu Bulatoviću da se otvore dosijei, što govori da je Momir bio idealista, da je verovao u istinu i demokratiju. Međutim, Pavle ga je odbijao. I tako su prolazili dani i meseci, sve do trenutka kada je Momir ušao u Pavlovu kancelariju i pitao ga šta je problem da se ne otvore dosijei u Crnoj Gori. A Pavle mu je na to odgovorio: „Izvoli, ako želiš da se desi novi građanski rat“.
– U Crnoj Gori samo sestra nije špijala brata – objasnio mu je Pavle.
Svaka priča o javnom angažmanu Momira Bulatovića od posebnog je značaja za razumevanje krupnih procesa naše bliže i maglovite prošlosti, nedefinisane sadašnjosti, ali i sve (ne)izvesnije budućnosti, ocenio je mr Aleksandar Ćuković.
– Posebno važna lekcija ove knjige i Bulatovićevog delanja jeste pronalaženje zajedničkog jezika i stalne borbe protiv podela među građanima Crne Gore. On je bio dosledan u tumačenju da Jugoslavija ne sme biti oličena i oročena ličnošću, ali i kada je reč o isticanju neotuđivog prava crnogorskih građana da odlučuju o svojoj sudbini, pa i kada je bio u pitanju rat na jugoslovenskom tlu. On je smatrao da jednostrano donošenje odluka ne doprinosi demokratskom principu. Prema viđenju Momira Bulatovića, istorijsko viševekovno savezništvo sa Srbijom nikada Crnoj Gori nije smetalo da „misli svojom glavom“ – naveo je Ćuković i podsetio na Bulatovićeve reči: „sveto je i presveto braniti Crnu Goru, ali je suludo braniti je od srpstva“.
Foto P. Mitić
Priređivač knjige Milan Stojović rekao je da se, zahvaljujući Momirovoj supruzi Nadi i kćerki Nini, na jednom mestu našao znatan broj njegovih manje poznatih intervjua, izjava, govora i javnih duela i nastupa, koji uverljivo svedoče o njegovoj intelektualnoj snazi, visokom obrazovanju, ali i na osoben i vizionarski način o vremenu koje smo prošli, ovom u kom živimo i onom koje će tek doći. U to uverava svaki od 46 naslova tekstova koji su smešteni između korica knjige.
– Momir Bulatović je zapamćen kao postojan čovek, pošten i principijelan državnik i političar koji nikog nije mrzeo i koji nikog nije izdao ni prodao – poručio je Stojović.
Sedmom utakmicom u polufinalnoj seriji Zapada ćemo dobiti konačan odgovor za koju ekipu je kraj sezone, a koja će na megdan Minesoti u finalu konferencije.
Duel između Oklahome i Denvera igra se u nedelju od 21.30 časova po srednjeevropskom vremenu, pa će svi ljubitelji košarke u Srbiji moći da uživaju u fantastičnoj utakmici koja nas bez ikakve dileme očekuje.
Veliki ulog je na stolu, a jedan od dva superstara neće nastaviti pohod ka prstenu.
Da li će to biti Šej Gildžus-Aleksander sa jedne ili Nikola Jokić sa druge strane, ostaje da se vidi.
Prvi je predvodio svoj tim do prvog mesta za Zapadu nakon regularnog dela sezone, dok je drugi najzaslužniji što se Denver nalazi nadomak finala konferencije.
U prethodnih šest utakmica ekipe su nam ponudile sve što ovaj sport može da donese: od fantastičnih šuterskih mečeva, preko ogromne doze uzbudljivosti, pa sve do jednocifrenog broja poena u četvrtini.
Ipak, ako je neko tokom čitavog toka serije bio na svom nivou, onda su to upravo dva superstara.
Gildžus-Aleksander prosečno u seriji beleži 32,2 poena po utakmici, uz 57 odsto šuta za dva poena i 36 odsto za tri poena.
Nikola Jokić sa druge strane postiže prosečno 29,1 poen po meču, uz 61 odsto šuta za dva poena i 41 odsto šuta za tri poena.
I po ovoj bazičnoj statistici se vidi koliko timovi zavise od svojih najboljih pojedinaca.
Iz tog razloga će sedma utakmica biti posebno zanimljiva.
Videćemo ko će od njih dvojice moći da isporuči u napadu ono što može, odnosno imaju li ekipe neke odbrane za Gildžus-Aleksandera i Jokića.
Denver je dobar deo serije proveo igrajući zonu, te terajući Oklahomu da šutem za tri poena dobija utakmice.
Sa druge strane Oklahoma je obavezno udvajala na Jokiću i to najviše sa Rasela Vestbruka budući da je bivši košarkaš upravo Oklahome precizan mizernih 17 odsto u šutu za tri poena.
Zato mu se minutaža tokom serije i smanjila, ali je ipak ostao deo rotacije tima Dejvida Adelmana.
Ono što brine tim iz Kolorada je stanje njiohovog krilnog centra Erona Gordona.
On je zadobio istegnuće zadnje lože leve noge, zbog čega je njegov nastup u sedmoj utakmici polufinala Zapadne konferencije protiv Oklahome pod znakom pitanja, saopštio je neimenovani izvor upoznat sa situacijom.
Gordon je u završnici šeste utakmice, koju je Denver dobio 119:107 i izjednačio na 3:3 u pobedama, osetio bol u zadnjoj loži i uhvatio se za povređenu nogu.
Ukoliko ne bi mogao da nastupi u sdmom meču to bi bio veliki udarac za Jokića i drugove, jer on prosečno beleži 16,8 poena i 7,3 skokova po utakmici i jedan je od najboljih igrača ekipe.
Ono što bi takođe bio problem za Denver u tom slučaju je to što Adelman čitavu seriju igra sa manjim brojem igrača u rotaciji od kolege sa klupe Oklahome, pa bi eventualni izostanak značio i ulazak u igru nekog igrača koji je bez minutaže u ovom doigravanju, a to znači i veliki teret na plećima nekom košarkašu od koga se očigledno nije očekivalo previše tokom sezone.
Bilo kako bilo, jasno je da nas očekuje prava košarkaška poslastica, a ista će mnogo zavisiti i od tandema Tandera pod koševima Četa Holmgrena i Ajzee Harteštajna, te plejmejkera Denvera Džamala Mareja bez čijeg ozbiljnog doprinosa u fazi napada ekipa Denvera praktično i nema šansi da napravi brejk u gostima, te ode na megdan Minesoti.
Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.
PORODICE nekih od 346 ljudi poginulih u dve fatalne nesreće Boinga 737 MAX, planiraju da ulože prigovore na preliminarni sporazum o nekrivičnom gonjenju između proizvođača aviona i Ministarstva pravde SAD, rekao je danas advokat porodica Pol Kasel.
Foto Tanjug/AP/Lindsey Wasson
Ministarstvo pravde SAD je danas predstavilo preliminarni sporazum porodicama žrtava avionskih nesreća, na više od dva sata dugom sastanku, i navelo u sudskom podnesku da imaju rok do četvrtka da podnesu pisane prigovore, preneo je Rojters.
Kasel je rekao da će se prigovarati „svakom sporazumu“, jer Ministarstvo pravde „ne uspeva da pozove Boing na odgovornost za ‘najsmrtonosniji korporativni kriminal u istoriji SAD’“.
Ministarstvo pravde je u svom podnesku navelo da „nije odlučilo da li će zaključiti sporazum ili će nastaviti sa suđenjem i da neće doneti odluku dok ne završi razgovore sa porodicama“.
Sporazum bi sprečio suđenje 23. juna sa kojim se proizvođač aviona suočava po optužbi za prevaru, jer je obmanuo američke regulatore u vezi sa ključnim sistemom kontrole leta na avionu 737 MAKS, njegovom najprodavanijem mlaznjaku.
Sporazum bi omogućio kompaniji Boing da izbegne da bude označena kao osuđeni zločinac i bio bi udarac porodicama koje su izgubile rođake u nesrećama i koje su vršile pritisak na tužioce da izvedu američkog proizvođača aviona pred sud.
-Novi sporazum je korak unazad u odnosu na prošlo leto, kada je Boing nameravao da se izjasni krivim. Prema novom aranžmanu, oni se ne izjašnjavaju krivim, dodao je Kasel.
Boing je u julu pristao da se izjasni krivim po optužbi za krivično delo prevare, nakon dva fatalna padova aviona 737 MAX u Indoneziji i Etiopiji, koja su se desila 2018. i 2019. godine, i da plati kaznu do 487,2 miliona dolara.
Ministarstvo pravde je saopštilo da sa zvaničnicima Boinga još nisu razmenili papire kako bi pregovarali o konačnim detaljima bilo kakvog sporazuma o nekrivičnom gonjenju.
Boing se suočava sa pojačanom kontrolom američke Federalne administracije za avijaciju od januara 2024. godine, kada je novi MAX 9, kome su nedostajala četiri ključna vijka, doživeo nezgodu u vazduhu izgubivši čep na vratima.
(Tanjug)
BONUS VIDEO – PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli
KADA se ostave da nezavisno međusobno komuniciraju, grupa sistema veštačke inteligencije se organizuje na iznenađujuće načine, tako da četbotovi imitiraju način na koji ljudi razvijaju društvene norme i načine komunikacije.
Foto: JutjubPrintscreen
Uočene su i druge sličnosti sa čovekom, toliko da se postavlja pitanje: U kojoj meri će AI preoblikovati sadašnje društvo?
Umesto da se ponašaju kao izolovani pojedinci, AI modeli razvijaju zajednička „pravila“ i obrasce komunikacije, slično kao što to čine ljudske zajednice, što je dokazalo analiziranje njihovog ponašanja bez prisustva čoveka u razgovoru.
Cilj je bio da se ispita kako bi se ovakvi sistemi ponašali u budućnosti, u okruženju u kojem će internet biti sve više ispunjen interakcijama između različitih AI sistema. Do sada su se naučna istraživanja većinom fokusirala na ponašanje pojedinačnih modela veštačke inteligencije, ali u realnim uslovima će ovi sistemi sve češće funkcionisati u međusobnoj interakciji, što otvara pitanje da li mogu da izgrade neku vrstu kolektivnog ponašanja.
Modeli u studiji su bili sposobni da formiraju sopstvena jezička pravila i norme ponašanja. To znači da se ponašanje grupe ne može svesti na ponašanje svakog pojedinačnog modela, već da njihovo zajedničko delovanje vodi ka nečem sasvim novom.
Ovo otkriće postavlja temelj za bolje razumevanje društvenih aspekata veštačke inteligencije i otvara važna pitanja o tome kako će budući digitalni sistemi međusobno sarađivati i uticati jedni na druge.
KAKO SU SE ČETBOTOVI SPORAZUMEVALI
Model koji se inače koristi za proučavanje socijalne dinamike među ljudima, poznat kao „igra imenovanja“, bio je alat kojim se pratila interakcija četbotova. Četbotovi su bili podeljeni u parove i dobili su zadatak da izaberu isto „ime“ iz ponuđenih opcija. Ako naprave isti izbor, dobijaju nagradu, što ih podstiče da razviju zajedničke obrasce ponašanja.
Tokom eksperimenta, pokazalo se da su četbotovi vremenom spontano razvili nova pravila u igri imenovanja – i to ne kao rezultat unapred zadate strategije ili naređenja, već kao proizvod samih interakcija unutar grupe. Ovaj proces je veoma sličan načinu na koji se kulturne norme oblikuju među ljudima: Postepeno i bez određenog plana.
Uočeno je i nešto neočekivano: Grupa je počela da ispoljava izvesne predrasude u izborima, koje nisu potekle od pojedinačnih četbotova, već su se formirale kroz dinamiku same grupe. To ukazuje na to da i modeli veštačke inteligencije, kada deluju u zajednici, mogu razviti ne samo društvena ponašanja, već i pristrasnosti, što može da utiče na to kako će se ovakvi sistemi ponašati u sve kompleksnijim digitalnim okruženjima.
Utvrđeno je i da manja grupa četbotova može uticati na veći kolektiv i usmeriti ga ka usvajanju određenog ponašanja ili pravila, što je obrazac koji se inače sreće i u ljudskim društvima.
Razumevanje načina na koji se četbotovi ponašaju u grupi predstavlja ključni korak u pripremi za budućnost u kojoj će AI sistemi ne samo komunicirati, već i donositi odluke, sarađivati sa ljudima i eventualno uticati na društvene norme, prenosi „Independent“.
(rt.rs)
BONUS VIDEO – PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli
IZGLEDA da su Evropljani konačno počeli da cene samo putovanje, a ne samo odredište. Naime, sve više ljudi bira šarm i udobnost železnice – bezbedan, tiši i ekološki prihvatljiv način da se stigne od tačke A do tačke B, potvrđuje studija.
Foto: Goran Čvorović
Vazdušni saobraćaj će izgleda stagnirati, pošto samo oko 2 odsto ljudi očekuje da će više leteti u narednih pet godina. Železnički saobraćaj doživljava pravu renesansu, a Evropljani su ga s oduševljenjem prihvatili, pokazuje novo istraživanje.
Anketa sprovedena među 11.000 ljudi, koju je naručio proizvođač železničkih sistema Hitachi Rail, pokazala je da skoro polovina ispitanika namerava da više putuje vozom, a manje avionom u narednih pet godina.
Globalno gledano, više od sedam od deset ispitanika izjavilo je da bi više koristili javni prevoz ako bi bio bolje povezan, a više od polovine bi ga koristilo čak i ako bi koštao više, prenosi Juronjuz.
ŽELEZNIČKI SAOBRAĆAJ U PORASTU U EVROPI
Građani u državama širom Evrope i Severne Amerike očekuju da će železnički saobraćaj u narednim godinama naglo porasti i to nauštrb avio-saobraćaja, potvrđuje istraživanje. Železnički prevoz već sada čini oko 29 odsto dugih putovanja, onih dužih od 2,5 sata.
Trećina ispitanih očekuje da će više putovati vozom već u narednih 12 meseci, dok taj broj raste na 40 odsto u narednih pet godina u celini.
Nasuprot tome, avio-saobraćaj će stagnirati, sa samo 2 odsto ispitanika koji očekuju da će više leteti u istom periodu. Ispitanici takođe očekuju da će se njihova upotreba automobila povećati, ali upola manje nego što će se povećati upotreba železnice.
DVE TREĆINE EVROPLjANA PODRŽAVA ZABRANU KRATKIH LETOVA
Želja za češćim putovanjem vozom praćena je i širokom podrškom (62 odsto) zakonskim zabranama kratkih letova u slučajevima gde postoji brza železnička alternativa. U Evropi, gde se mreže brzih vozova stalno šire, podrška raste na 67 odsto. Takvi zakoni su već uvedeni u Francuskoj, a predloženi i u Španiji.
U obe zemlje, više od dva puta više ljudi podržava zabranu, a ispitanici iz obe zemlje rekli su da bi čak podržali još strožije mere.
U svakom ispitanom mestu, više ljudi je podržalo finansiranje nove železničke infrastrukture povećanjem takse za vazdušni saobraćaj ili puteve nego onih koji su se tome protivili. Proučavalo se kako da se poveća korišćenje javnog prevoza, a putnici su kao najveće izazove naveli gužvu, pristupačnost i praktičnost. Preko sedam od deset ispitanika je reklo da bi više koristili javni prevoz kada bi bio bolje povezan, a taj broj je ostao na preko polovine čak i ako bi koštao više.
(rt.rs)
BONUS VIDEO – PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli
SAGOREVAČI masti, BCAA amino kiseline, detoks čajevi – samo su deo standardne suplementacije prosečnog čoveka, koji želi da živi duže, bude fit, ili ostvari dobre performanse na treningu.
Foto Pixabay free images
Jesu li ovi dodaci ishrani zapravo dobri i na čemu se temelji njihova popularnost – na čvrstim naučnim dokazima ili vrhunski odrađenom marketingu?
Svuda oko nas, u prodavnicama zdrave hrane, drogerijama i apotekama, na policama možemo pronaći veliki broj suplemenata. Dodatke ishrani reklamiraju i fitnes influenseri i „lajfstajl“ blogeri. Međutim, neki od ovih suplemenata uopšte nisu toliko delotvorni, iako su na dobrom glasu.
Industrija proizvodnje sagorevača masti „teška“ je oko 28 milijardi dolara, ali eksperti smatraju da su većina tih proizvoda ništa više nego bacanje para. Ne samo da ovi dodaci ishrani nemaju nikakav efekat ukoliko ne prilagodite ishranu i stil života željenim ciljevima, već mogu sadržati i štetne supstance koje mogu ugroziti zdravlje.
-Sagorevači masti su čest izbor onih koji žele da smršaju, ali je većina ovih suplemenata neefikasna i potencijalno opasna, upozorava internista Evans Sirua. „Ovi proizvodi se oslanjaju na dobar marketing i manjak informacija, jer iako dovode do promena u metabolizmu, one su toliko male da su praktično zanemarljive“, dodaje on.
MULTIVITAMINI
Multivitamini se promovišu kao dodaci ishrani koji „zatvaraju“ sve potrebe organizma odjednom, ali istraživanja pokazuju da ono što oni nude ili nije dovoljno, ili može naštetiti organizmu i dovesti do predoziranja. Donedavno se verovalo da multivitamini mogu čak i produžiti život, ali to je samo mit i ništa više.
„Većina studija pokazala je da multivitamini ne mogu da preveniraju pojavu hroničnih oboljenja, niti da produže životni vek zdravih ljudi“, navodi doktor Radž Dasgupta. „Balansirana ishrana je ta koja daje telu potrebne nutrijente, a u pojedinim slučajevima suplementacija može dovesti i do porasta rizika od razvoja nekih oboljenja.“
BIOTIN
Suplement biotin je u poslednje vreme izuzetno popularan, naročito među damama, jer se veruje da on pospešuje rast kose i noktiju i čini ih zdravijim i jačim. Međutim, u stvarnosti je ovaj dodatak ishrani koristan samo ukoliko u organizmu prirodno imanje njegov deficit – u ostalim slučajevima efekat će izostati.
-Nedostatak biotina u organizmu je jako retka pojava. Ukoliko je nivo biotina normalan, čak i ukoliko uzmete na svoju ruku ovaj suplement, kvalitet vaše kose i noktiju neće biti ništa bolji, pojašnjava doktor. -Povišen nivo biotina, ako sa njim preterate, može izazvati čak i probleme sa tiroidnom žlezdom, dodaje.
DETOKS ČAJEVI
Nakon praznika, pred letovanje ili neki važan događaj veliki broj ljudi odluči da se detoksikuje i to najčešće uz pomoć dobro izreklamiranih detoks čajeva. Ipak, ma koliko dobra reklama bila, u većini slučajeva ovi proizvodi nemaju nikakav poseban učinak. „Organizam se čisti sam uz pomoć bubrega i jetre“, navodi stručnjak.
-Ovi proizvodi vam mogu pomoći da kretkotrajno izbacite iz organizma vodu (zahvaljujući svom diuretičkom ili laksativnom svojstvu, dodaje on. Međutim, to nije ni blizu efekta kakav ljudi očekuju – niti ćete naprasno skinuti tih par kilograma koji vas „žuljaju“, niti ćete nešto posebno detoksikovati organizam.
BCAA AMINO KISELINE
Veruje se da BCAA amino kiseline potpomažu u proceru rasta mišića i njihovog oporavka, a mnogi sportisti i rekreativci ovaj suplement koriste kako bi poboljšali svoj performans. Ipak, one ne mogu nadomestiti nedostatak nutrijenata ukoliko se ne hranimo izbalansirano i ne unosimo protein kroz ishranu.
-Ako unosite dovoljno proteina iz mesa, ribe, jaja i mlečnih proizvoda, dodavanjem BCAA kiselina napravićete minimalnu razliku. Popularnost ovog dodatka ishrani je bazirana prvenstveno na dobrom marketingu, dok čvrstih naučnih dokaza o njegovoj efikasnosti za sada nema, naglašava dr Dasgupta u intervjuu za portal Best Lajf.
(rt.rs)
BONUS VIDEO – PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli
NAJMANjE 27 ljudi je poginulo u olujnim sistemima koji su pogodili deo Srednjeg zapada i juga Sjedinjenih Američkih Država, a guverner Kentakija Endi Bešir je danas izjavio da je u toj saveznoj državi zabeleženo 18 smrtnih slučajeva, deset povređenih je hospitalizovano i u kritičnom je stanju.
Foto Pixabay free images
Razorni tornado u Kentakiju i Misuriju je oštetio kuće, prevrnuo vozila i ostavio mnoge ljude bez krova nad glavom, a 17 smrtnih slučajeva dogodilo se u okrugu Lorel, koji se nalazi na jugoistoku države, preneo je AP.
Delovi dvadesetak državnih puteva su zatvoreni, a za ponovno otvaranje nekih bi moglo biti potrebno nekoliko dana, rekao je Bešir.
Guverner je upozorio da bi broj žrtava mogao da poraste.
(Tanjug)
BONUS VIDEO – PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli
Sa ukupno 436 poena Austrija je odnela pobedu na ovogodišnjem izdanju „Pesme Evrovizije“! To je četvrta pobeda Austrije na najvećem muzičkom takmičenju na svetu.
Titulu najbolje pesme Evrope osvojila je Protraćena ljubav (Wasted Love) koju je izveo Džej-Džej.
Među autorima ove pesme i Teodora Špirić koja je učestvovala na Beoviziji 2020. godine, a u duetu sa Salenom predstavljala je Austriju na Pesmi Evrovizije 2023. godine.
Na drugom mestu bio je Izrael.
Nakon saopštavanja glasova nacionalnih žirija 37 zemalja koje su učestvovale u ovogodišnjem takmičenju, na vrhu tabele je takođe bila Austrija sa 258 bodova, slede Švajcarska sa 214 i Francuska na trećem mestu sa 180 poena.
Evrovizija 2025 je završena, a pobednik je Austrija.
Pobednik ovogodišnje Evrovizije je Austrija.
Austriju na ovogodišnjoj Evroviziji predstavlja JJ sa pesmom Wasted love. JJ, pravim imenom Johannes Pietsch, austrijsko-filipinski je umetnik poznat po svom neverovatnom kontratenoru, koji može da dostigne sopranske visine.
Numera Wasted love kombinuje elemente opere i elektropop zvuka, stvarajući jedinstvenu i emotivnu atmosferu
Podsetimo, za učešće na takmičenju Evrovizija 2025 u početku se prijavilo 38 država, ali je Moldavija u poslednjem trenutku odustala zbog nedovoljno visokog kvaliteta pesama na domaćem izboru.
Povratnik na takmičenje je Crna Gora, koja se poslednji put pojavila na Evrosongu 2022.
Ipak, svoje mesto u finalu nije obezbedila nijedna zemlja bivše Jugoslavije, što se poslednji put dogodilo još 2013. godine.
Veliko finale Evrovizije 2025 počelo je u 21 čas, a čak 26 zemalja takmičile su se u spektakularnoj borbi za pobedu na najgledanijem muzičkom takmičenju u Evropi.
Prenos finala Evrovizije 2025 , koje se održava u Bazelu pod sloganima United by music i Welcome home počelo je u 21 čas, na RTS-u. Takođe, prenos finala možete pratiti i na zvaničnom YouTube kanalu Evrovizije.
Posebnu pažnju večeras privlači i pojava poznate voditeljke Mišel Hunciker, koja je, kako se navodi, namerno čuvana za veliko finale. Ona je na sceni zajedno sa Hejzel Bruger i Sandrom Studer.
Foto: Screenshot YouTube
Podsetimo, pravila glasanja ostaju ista – 37 zemalja dodeljuje po dva seta poena: jedan od nacionalnog žirija, a drugi od publike. Prvo će biti saopšteni glasovi žirija, a zatim sledi sabiranje glasova publike koje može promeniti tok glasanja do poslednjeg momenta.
01:00 Pobednik Evrovzije 2025 je Austrija.
U nastavku pogledajte LIVE blog sa Evrovizije 2025.
00:06 Završeno glasanje.
23:47 26. Bejbi Lazanja na sceni
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contes
Sve prisutne, ali i one ispred malih ekrana oduševio nastupom!
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contes
„Shkodra Elektronike“ predstavlja Albaniju na ovogodišnjoj Evroviziji sa pesmom Zjerm.
Pesma Zjerm nosi snažnu poruku o strasti, zajedništvu i snazi naroda, dok njen naziv na albanskom znači „vatra“.
23:18 25. San Marino | Gabry Ponte – Tutta L’Italia
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contes
San Marino na ovogodišnjoj Evroviziji predstavlja Gabry Ponte sa pesmom Tutta l’Italia.
On je poznati italijanski muzičar, DJ i producent, koji je stekao svetsku slavu kao član grupe Eiffel 65, poznate po hitu Blue (Da Ba Dee).
23:14 24. Francuska | Louane – Maman
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contes
Francusku ove godine na Evroviziji predstavlja Louane sa pesmom Maman.
Pesma Maman je emotivna balada koju je napisala zajedno sa producentom Tristanom Salvatijem. Pesma je posvećena njenoj pokojnoj majci, koja je preminula kada je Louane imala samo 17 godina, i reflektuje njen put od gubitka do majčinstva.
23:06 23. Švedska | KAJ – Bara Bada Bastu
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contes
Grupu KAJ čine Kevin Holmström, Axel Åhman i Jakob Norrgård, a zanimljivo je da su oni „švedsko-govoreći“ umetnici iz Finske, tj. pripadnici švedske manjine u Finskoj.
Na ovogodišnjoj Evroviziji predstavljaju se pesmom Bara bada bastu, što je prva pesma na švedskom jeziku koju Švedska šalje na takmičenje još od 1998. godine. Pesma je omaž finskoj kulturi sa naglaskom na saunu, što je upečatljivo i zabavno, ali se oslanja na specifičan humor i kulturne reference, što je možda izazovno za širu internacionalnu publiku.
23:00 22. Danska | Sissal – Hallucination
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Dansku na ovogodišnjoj Evroviziji predstavlja Sissal Jóhanna Norðberg Niclasen sa pesmom Hallucination.
Pesma Hallucination je moderna pop numera sa emotivnim tekstom koji istražuje duboku povezanost između ljudi, toliko intenzivnu da deluje gotovo nestvarno.
22:55 21. Portugal | NAPA – Deslocado
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Portugal na Evroviziji 2025. predstavlja grupa NAPA sa pesmom Deslocado.
Ova numera nosi snažnu emotivnu poruku o osećaju nepripadnosti i traženju svog mesta u svetu.
22:52 20. Malta | Miriana Conte – SERVING
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Maltu je na ovogodišnjoj Evroviziji predstavila Miriana Conte sa pesmom Serving.
Serving kombinuje moderne pop i R&B elemente, uz snažan fokus na Mirianine vokalne sposobnosti, koja je poznata po svom emotivnom izvođenju. Tekst pesme prenosi poruku samopouzdanja, dok melodija i produkcija dodaju dinamičnu energiju koja pesmu čini upečatljivom.
22:47 19. Švajcarska | Zoë Më – Voyage
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Švajcarsku ove godine na Evroviziji predstavlja Zoë Më sa pesmom Voyage.
Pesma Voyage donosi introspektivnu priču o putovanju kroz emocije i samospoznaju, a napisali su je Emily Middlemas, Tom Oehler i sama Zoë.
22:43 18. Jermenija | PARG – SURVIVOR
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Jermeniju ove godine na Evroviziji predstavlja Parg sa pesmom Survivor.
Pesma Survivor ima slojevitu produkciju, što je rezultat saradnje sa renomiranim autorima, uključujući Thomasa G:sona i Petera Boströma, koji su poznati po svojim evrovizijskim hitovima.
22:38 17. Grčka | Klavdia – Asteromáta
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Grčku ove godine na Evroviziji predstavlja Klavdija Papadopulu sa pesmom Asteromáta.
Pesma Asteromáta je etno-balada koja se bavi temama razdvajanja i nostalgije, ali nosi i poruku nade i otpornosti.
22:30 16. Nemačka | Abor & Tynna – Baller
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Nemačku na Evroviziji predstavlja duo Abor & Tynna sa pesmom Baller.
Ova numera kombinuje pop, hip-hop i elektronsku muziku, sa brzim ritmom i savremenim zvukom. Ima snažnu emotivnu poruku i govori o prevazilaženju prošlih veza i pronalaženju unutrašnje snage.
22:26 15. Poljska | Justyna Steczkowska – GAJA
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Poljsku na ovogodišnjoj Evroviziji predstavlja Justyna Steczkowska sa pesmom Gaja.
Pesma Gaja ima snažnu ekološku poruku; inspirisana je prirodom i simbolikom Majke Zemlje, fokusirajući se na harmoniju između čoveka i prirode.
22:21 14. Italija | Lucio Corsi – Volevo Essere Un Duro
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Italiju ove godine na Evroviziji predstavlja Lucio Corsi sa pesmom Volevo essere un duro (u prevodu Hteo sam da budem frajer).
Pesma Volevo essere un duro je energična i zabavna, sa tekstom koji se bavi pitanjem identiteta i željom za samopouzdanjem.
22:16 13. Finska | Erika Vikman – ICH KOMME
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Finsku ove godine na Evroviziji predstavlja Erika Vikman sa pesmom Ich komme (Dolazim).
Erika je poznata po svom upečatljivom stilu i energičnim nastupima, a njena pesma donosi smelu kombinaciju retro i modernog zvuka, što je večeras upravo i pokazala.
22:12 12. Holandija | Claude – C’est La Vie
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Holandski predstavnik Claude predstavio je svoju evrovizijsku pesmu C’est la vie.
U svojoj evrovizijskoj pesmi Claude govori o dečaku koji traži od majke savete da se kreće u životu. Pesmu je napisao upravo ovogodišnji holandski predstavnik zajedno sa Léonom Paulom, Arnom Krabmanom i Jorenom van der Voortom.
Na kraju pesme, pevač je zaplakao.
22:08 11. Letonija | Tautumeitas – Bur Man Laimi
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Letoniju ove godine na Evroviziji predstavlja „Tautumeitas“, šestočlani ženski folk bend, sa pesmom Bur man laimi.
Pesma Bur man laimi nosi snažnu poruku o unutrašnjoj snazi i zaštiti od negativnosti, a tekst koristi motive iz letonske folklorne tradicije. Njena struktura i melodija evociraju atmosferu ritualnog prizivanja sreće, što je u skladu sa njenim naslovom, koji se može prevesti kao „Prizovi mi sreću“.
22:03 10. Island | VÆB – RÓA
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Grupa VÆB predstavlja Island na ovogodišnjoj Evroviziji sa pesmom Róa.
Ova pesma je moderna i emotivna, sa snažnim fokusom na introspektivne teme i smirenje, što se odražava i u njenom naslovu, koji na islandskom znači „umiriti“ ili „smiriti“. Produkciju pesme potpisuje Ingi Bauer, dok su tekst i vokali delo samih članova grupe.
21:59 9. Austrija | JJ – Wasted Love
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Austriju na ovogodišnjoj Evroviziji predstavlja JJ sa pesmom Wasted love. JJ, pravim imenom Johannes Pietsch, austrijsko-filipinski je umetnik poznat po svom neverovatnom kontratenoru, koji može da dostigne sopranske visine.
Numera Wasted love kombinuje elemente opere i elektropop zvuka, stvarajući jedinstvenu i emotivnu atmosferu.
21:55 8. Ujedinjeno Kraljevstvo | Remember Monday – What The Hell Just Happened?
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Ujedinjeno Kraljevstvo na Evroviziji 2025. predstavlja grupa „Remember Monday“ sa pesmom What the hell just happened?.
Njihova muzika je inspirisana izvođačima poput The Chicks, Pistol Annies, Dolly Parton i Emmylou Harris, a zvuk je spoj modernog i klasičnog pristupa kantri muzici, sa primesama pop i rok zvuka.
21:45 7. Ukrajina | Ziferblat – Bird of Pray
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Ukrajinu ove godine na Evroviziji predstavlja grupa „Ziferblat“ (izgovor „Ciferblat“) sa pesmom Bird of pray.
Njihov muzički stil je teško svrstati u jedan žanr, jer eksperimentišu sa različitim zvukovima i vizuelnim konceptima.
Njihov nastup je emotivan i simboličan, s fokusom na priču o slobodi i istrajnosti.
21:41 6. Španija | Melody – ESA DIVA
Predstavnica Španije u Bazelu biće Melody s numerom Esa diva koja je proglašena najboljom na nacionalnom takmičenju Benidorm Fest.
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
21:37 5. Litvanija | Katarsis – Tavo Akys
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Litvaniju ove godine na Evroviziji predstavlja bend „Katarsis“ s pesmom Tavo akys (u prevodu Tvoje oči).
Pesma Tavo akys se oslanja se na alternativni pop stil i underground atmosferu, predstavlja introspektivnu priču o ljubavi i samorefleksiji, izraženu kroz minimalističku strukturu i pravi je primer alternativnog izraza na Evroviziji koji se oslanja na dubinu i autentičnost.
21:32 4. Izrael | Yuval Raphael – New Day Will Rise
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Izraelska predstavnica Yuval Raphael predstavila je svoju takmičarsku pesmu New day will rise.
Kompozicija New day will rise ispevana je na engleskom, hebrejskom i francuskom i sadrži tekstualne delove iz biblijske poeme „Pesma nad pesmama“
21:27 3. Estonija | Tommy Cash – Espresso Macchiato
Foto: Screenshot YouTube/ Eurovision Song Contest
Estoniju ove godine na Evroviziji predstavlja Tommy Cash sa pesmom Espresso macchiato. On je poznat kao provokativan i nekonvencionalan umetnik, koji kombinuje rep, pop i vizuelnu umetnost u svom radu.
Pesma Espresso macchiato je energična i zabavna, sa tekstom koji kombinuje engleski i italijanski jezik, stvarajući atmosferu koja podseća na italijanske kafiće.
Refren je zarazan, a pesma ima humoristički ton koji je karakterističan za Tommyjev stil. Iako je pesma nekonvencionalna, njen šarm leži upravo u toj nepredvidivosti i specifičnom humoru.
21:23 2. Luksemburg | Laura Thorn – La Poupée Monte Le Son
Foto: Screenshot YouTube
Luksemburg ove godine na Evroviziji predstavlja Laura Thorn sa pesmom La poupée monte le son. Laura je talentovana muzičarka i plesačica, koja je svoju karijeru gradila kroz klasičnu muziku i ples.
Pesma La poupée monte le son nosi retro duh šezdesetih godina, ali je obogaćena modernim aranžmanom. Tekst pesme koristi metaforu lutke koja „pojačava zvuk“ kao simbol oslobađanja i autonomije, odbijajući da bude pasivna ili kontrolisana.
Zanimljivo je da pesma odaje počast čuvenoj evrovizijskoj pobedničkoj numeri France Gall Poupée de cire, poupée de son, koja je Luksemburgu donela pobedu 1965. godine.
21:19 1. Norveška | Kyle Alessandro – Lighter
Foto: Screenshot YouTube
Norvešku na Evroviziji 2025. predstavlja Kyle Alessandro sa pesmom Lighter s kojojm je pobedio na nacionalnom takmičenju Melodi Grand Prix.
Kyle Alessandro je mladi pevač iz Norveške, poznat po svom emotivnom vokalu i scenskoj harizmi. Njegova pesma Lighter nosi snažnu poruku o prevazilaženju prošlosti i pronalaženju unutrašnje snage.
Komentari