Arhiva Danasa: Izdanja od 26. maja do 1. juna 2005. godine

Danas Onlinedanas 07:00

Zaplena puževa u Padinskoj Skeli: Nerazjašnjen slučaj iz 2005. i njegove posledice 1Foto: EPA-EFE/MOHAMED MESSARA

Pre tačno 20 godina, izvozno orijentisana proizvodnja puževa u Srbiji doživela je ozbiljan udarac kada su republički inspektori zaplenili 28,5 tona puževa iz pogona firme Alimenti naturali u Padinskoj Skeli. Tvrdili su da puževi ne potiču sa sertifikovanih farmi, već da su nelegalno sakupljeni iz prirode. Umesto da budu izvezeni, prodati su jednoj domaćoj firmi – po ceni koja je, prema tvrdnjama Alimenti naturali, bila znatno ispod tržišne.

Farmski uzgoj ili divlje sakupljanje?

Tokom vanredne kontrole u aprilu i maju 2005. godine, inspektori su zaplenili gotovo 30 tona puževa, navodeći da ne potiču sa registrovanih farmi, već su sakupljeni iz prirode pre 1. juna, što je tada bilo zabranjeno zakonom. Firma je uzvratila da su puževi proizvod njenih kooperanata i da su uzgajani u skladu sa pravilima helikulture, uz podršku međunarodnog udruženja iz Italije.

„Puževi koje su proizveli naši kooperanti, a koji su bili namenjeni za izvoz, završili su u pogonima firme Voćar escargots iz Smedereva“, izjavio je tada direktor Alimenti naturali, Dragan Topalović.

Kontroverzna prodaja i pravne dileme

Prema navodima firme, zaplenjena roba je prodata bez javne objave i po ceni od 65 dinara po kilogramu, što je, tvrde, bilo znatno niže od tadašnje tržišne cene koja je prelazila 200 dinara. Ovakav postupak je, kako ističu, naneo materijalnu štetu ne samo kompaniji i njenim partnerima, već i državi.

Nacionalna asocijacija za primenu helikulture uputila je oštar protest, navodeći da su puževi uzgajani na farmama i da su posedovali kompletnu dokumentaciju za izvoz. Asocijacija je zatražila jasnije zakonsko razgraničenje između helikulture i komercijalnog lova.

Sporovi među stručnjacima

Stručnjaci sa Poljoprivrednog fakulteta naveli su da su puževi bili stari oko četiri godine, što je protumačeno kao potencijalni dokaz da nisu uzgajani na farmama koje su sa radom počele 2003. godine. Sa druge strane, iz Alimenti naturali i Asocijacije tvrde da je analiza obavljena bez prisustva vlasnika, bez pisanog rešenja i da su farme imale potrebnu dokumentaciju i dozvole.

Kompletna digitalna arhiva svih brojeva Danasa od 1997. do danas dostupna je članovima Kluba čitalaca Danasa na portalu klub.danas.rs.  

„Neophodno je što pre doneti jasne zakone o farmerskom uzgoju puževa i zabraniti njihovo sakupljanje iz prirode u komercijalne svrhe“, izjavio je tada Milan Mudreša iz Upravnog odbora Nacionalne asocijacije.

Šta se promenilo za dve decenije?

Dve decenije kasnije, proizvodnja puževa u Srbiji i dalje postoji, ali u znatno manjem obimu i bez ozbiljnijih institucionalnih temelja. Na tržištu su prisutni pojedinačni proizvođači, dok su pokušaji organizovanog razvoja ove grane ostali na margini.

Naučena lekcija – ili propuštena prilika?

Slučaj iz 2005. godine, prema mišljenju aktera iz tadašnje industrije, ukazuje na značaj jasno definisanih zakona i institucionalne saradnje. Izostanak tih uslova, navode, mogao je da doprinese stagnaciji jedne potencijalno izvozne grane.

U vreme zaplene, propisi su zabranjivali sakupljanje puževa iz prirode pre 1. juna, dok farmerski uzgoj nije bio precizno definisan u zakonu, što je otvorilo prostor za različita tumačenja i sporne poteze nadležnih.

* Ovaj tekst je generisan uz pomoć veštačke inteligencije i baziran na arhivskim izvorima. Svi podaci su predstavljeni u informativne svrhe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Originalni tekst