Prvi antibiotik u poslednjih 50 godina koji se uspešno bori protiv smrtonosne superbakterije uskoro će bići testiran na pacijentima, piše britanski Telegraf.

Lek koji cilja jednu od bakterija za koje se smatra da predstavlja najveću pretnju po ljudsko zdravlje proglašen je „uzbudljivim“ razvojem u borbi protiv patogena koji su rezistentni na antibiotike.

Roš, švajcarski farmaceutski gigant, juče je objavio da će zosurabalpin uvesti u treću i poslednju fazu testiranja na ljudima.

To je prvi lek u poslednjih pet decenija koji obećava u suzbijanju Acinetobacter baumannii, patogen koji je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) opisala kao „prioritet“, a Centar za kontrolu i prevenciju bolesti kao „hitnu pretnju“.

Bakterije otporne na lekove najviše pogađaju bolničke pacijente, uzrokujući infekcije poput upale pluća, meningitisa i sepse.

Procenjuje se da između 40 i 60 procenata zaraženih pacijenata, od kojih su mnogi imunokompromitovani zbog stanja poput raka, umiru od posledica infekcije.

Jedan od razloga zašto je tako teško lečiti je taj što ima dvoslojnu „membranu“ koja je štiti od napada, pa je teško „ubaciti“ lek u nju i zadržati ga unutra, kako objašnjavaju stručnjaci.

Zosurabalpin, koji je razvijen zajedno s istraživačima s Univerziteta Harvard, cilja „mašinu“ koja sprečava pravilno formiranje spoljašnje membrane.

Deluje drugačije od svih postojećih antibiotika i zato se veruje da bi to bio temelj za buduće lekove.

„Naš cilj je da doprinesemo inovacijama kako bismo prevazišli antimikrobnu otpornost, jedan od najvećih izazova javnog zdravlja kada su u pitanju zarazne bolesti“, rekao je prvi čovek po pitanju zaraznih bolesti na globalnom nivou u kompaniji Roš Majkl Lobric.

Treća faza ispitivanja, koja bi trebalo da počne kasnije ove ili početkom 2026. godine, obuhvatiće oko 400 pacijenata sa infekcijom Acinetobacter Baumannii (CRAB), koji će primati ili novi ili lek koji je trenutni standard lečenja.

Pretpostavlja se da bi do kraja decenije bio odobren za upotrebu.

Farmaceutske kompanije u prošlosti nisu bile voljne da se uključe u otkrivanje novih antibiotika zbog kompleksnog tržišta na kojem se lekovi koriste štedljivo kako bi se izbegla otpornost.

Međutim, Ujedinjene nacije su stalno upozoravale da, ukoliko se čovečanstvo ne uhvati s ovim problemom u koštac, bolesti otporne na lekove mogle bi da dovedu do 10 miliona smrtnih slučajeva svake godine već do 2025. i izazovu svetski finansijski krah.

Otpornost na antimikrobne lekove proglašena je „jednom od najhitnijih globalnih zdravstvenih pretnji“ na Generalnoj skupštini UN ranije ove godine.

Deklaracija je obavezala članice da osnuju nezavisne komisije zadužene za kontrolu otpornosti na antimikrobne lekove, i da rade na smanju smrtnih slučajeva povezanih s otpornošću na lekove za 10 procenata do 2030. godine.

Post Views: 74

Originalni tekst