Izrael tvrdi da je Siriju napao da bi zašitio Druze. S druge strane, sirijski predsednik Ahmed al-Šara izjavio je da mu je “prioritet” da zaštiti pripadnike verske grupe Druzi.

Poslednji u nizu sukoba počeo je prošle nedelje, 13. jula, kada je prijavljena otmica trgovca iz druzijske manjine. To je izazvalo višednevne smrtonosne okršaje između Druzijskih milicija i provladinih boraca u južnoj Siriji, preneo je tad BBC. 

Vladine snage koje su poslate kako bi uspostavile red sukobile su se sa Druzima, a prema izveštajima lokalnih posmatrača i analitičara, sirijski vojnici su navodno činili zločine nad lokalnim Druzijskim stanovništvom.

Postupci pripadnika snaga bezbednosti, koje je sirijsko predsedništvo priznalo kao „nezakonite kriminalne radnje“, dali su Izraelu izgovor da bombarduje Siriju.

U sredu je Izrael izveo vazdušne udare na Damask, a takođe je pogodio i vladine snage na jugu, zahtevajući njihovo povlačenje i tvrdivši da je cilj zaštita sirijskih Druza.

Sjedinjene Države su u četvrtak saopštile da ne podržavaju nedavne izraelske udare na Siriju i da su jasno iskazale svoje nezadovoljstvo, dok je sirijski lider Ahmed al‑Šara optužio Izrael da pokušava da razbije njegovu zemlju i obećao da će zaštititi Druze, preneo je Rojters.

Ko su zapravo Druzi zbog kojih je izbio još jedan u nizu sukoba na Bliskom istoku?

KO SU DRUZI?

Ovo nije prvi napad na Druze. Kako je više svetskih medija tad prenelo, krajem jula 2024. godine zalutala raketa, za koje su Izraelske vlasti tvrdile da je ispaljena od strane libanskog Hezbolaha, pala je na jedno seoce Druza na Golanskoj visoravni.

Raketa je tad pala na fudbalski teren u selu Majdal Šams, jednoj od četiri naseobine Druza na ovom prostoru. U napadu je poginulo 12 dece, a 30 je povređeno dok su se igrala na terenu kada je na njih pala raketa.

Grupa srpskih novinara je u maju obišla ovo mesto u organizaciji ambasade u Izraelu gde su imali prilike da razgovaraju sa porodicama nastradalih i to na mestu gde je raketa pala i ubila decu.

Oni su tada otkrili novinarima iz Srbije edo svoje religije čija je osnova – reinkarnacija.

REINKARNACIJA – JEDNOM DRUZ, UVEK DRUZ

Druzi, naime, veruju da duše pripadnika njihove grupe bivaju reinkarnirane u nova tela tek rođenog Druza bilo gde na planeti.

Pripadnici grupe žive na severu Izraela, na Golanskoj visoravni, u Siriji i Libanu. I svi su lojalni svojim državama. Služe vojsku u njima.

Nikada nisu tražili svoju državu i zato ih niko ne smatra pretnjom. Zato i čudi ovaj prošlonedeljni rat.

Druzi su mala bliskoistočna religijska sekta nastala u 11. veku u Egiptu kao ogranak šiitskog islama, piše Kais Firro u svojoj „Istoriji Druza“ objavljenoj 1993.

Druzi sebe zovu „ujedinjenim“, njihov sistem vrednosti baziran je na heterogenom spoju doktorina, koheziji i lojalnosti među pripadnicima grupe što im je omogućilo da vekovima zadrže svoj identitet i veru.    

JEDNOM ŽENSKO ILI MUŠKO – UVEK ŽENSKO ILI MUŠKO

Reinkarnacija je vrhovni princip Druzijske vere. Reinkarnacija se dešava u momentu smrti jer prema verovanju Druza, duša ne može da postoji izvan tela. Duša će preći samo i isključivo u drugo ljudsko telo.

Takođe, muški Druz može biti reinkarniran samo kao drugi muški Druz, isto tako, ženska pripadnica ove grupe može svojom dušom preći samo u telo drugog ženskog Druza. Druzi se ne mogu reinkarnirati u tela drugih ljudi koji nisu Druzi.

Ciklus reinkarnacije se odigrava u kontinuitetu i jedini način da se on „razbije“ je kroz uzastopne reinkarnacije, kroz koje će duša da napusti svet ljudi i konačno se ujedini u Kosmički um da bi doživela istinsku radost.

Takija je jedan od bitnijih aspekata njihovog identiteta, ona predstavlja skrivanje ili maskiranje svojih religijskih uverenja kada je to potrebno.

Druzi ovo čine da bi svoja verovanja zaštitili od pretnji prouzrokvanih onim koji njihova učenja ne razumeju i nisu spremni da prihvate.   

Neki Druzi navode da su islamske ili hrišćanske veroispovesti da bi se zaštitili od progona, neki ipak ne. Stil života Druza u različitim državama može biti radikalno drugačiji.

ZATVORENA GRUPA KOJA NE PRIHVATA KONVERTITE

Druzi su izuzetno zatvorena grupa, ne dozvoljavaju prelazak u drugu religiju, niti prihvataju konverte u svoju. Bračne veze izvan grupe su retke i strogo branjene, a veliki broj njihovih religijskih praksi je nepoznat čak i samim Druzima.

Samo elitni sloj sveštenika, poznatijih kao „znajući“, u potpunosti učestvuje u religijskim obredima i ima pravo pristupa spisima i kanonima ove grupe.

GDE ŽIVE DRUZI?

Brojnost Druza nije velika, prema dostupnim podatcima ova grupa broji nekih milion pripadnika rasprostranjenih na teritorijama Libana, Sirije, Egipta i Izraela, navodi se u onlajn enciklopediji Britanika.

Najveća koncentracija pripadnika ove grupe se nalazi u Libanu, fokusirani u naseobinama oko planine Liban, prema dostupnim podatcima iz popisa 2020. godine njihova brojnost meri nekih 300.000 ljudi.

Sirija je ipak dom najvećem broju Druza, sa procenama da u njoj živi oko 700.000 pripadnika ove grupe. Oni se nalaze u južnom delu Sirije, naseljeni u regiji Suveida okruženi planinama Jabal al Druz, koje se bukvalno prevode kao „Planine Druza“. Najveći broj sirijskih Druza je naselio regiju Suveida u 18. veku, došavši u Siriju iz Libana.

Kao što smo već spomenuli, Druzi žive i u Izraelu. Na njih otpada 1,5% ukupnog stanovništva, ili negde oko 140.000 ljudi. Osim u četri naseobine na Golanskoj visoravni (Majdal Šams, Ein Kinije, Bukata i Masade), Druzi žive i u naseljima u regiji Galileje. 

LOJALNI DRŽAVAMA

Druzi u Izraelu odudaraju od drugih grupa Arapa koje žive u ovoj zemlji, poznati po svojoj lojalnosti državi oni služe Izraelsku vojsku i priznati su kao Izraelski državljani.

Izuzetak predstavljaju stanovnici naseobina Golanske visoravni koji imaju poseban status, oni imaju pravo i na državljanstvo Sirije (za koji se veći deo njih opredelio).

Izraelske vlasti su prijavile porast u broju prijava za Izraelsko državljanstvo među Druzijskim stanovništvom Golanske Visoravni.

Prema podatcima koje je objavila Izraelska vlada, a koje saznaje Al – Jazzera, od 20.000 pripadnika Druzijske manjine koji žive u toj oblasti, njih 4.000 podnelo je zahtev za državljanstvo.

Post Views: 74

Originalni tekst