Bit će tu frke, pomislio sam kad sam prvi put vidio popis sto najvažnijih hrvatskih Srba – koji bi za ovogodišnje književne sajmove trebao biti ukoričen kao knjiga.
A kad sam ga razmotrio drugi put, bio sam siguran – o, da, bit će tu belaja! Oko čega će se ljudi čepušati? Pa, oko identiteta.
Iz jedne od radnih verzija popisa koju smo dobili na uvid, veliko zaprepaštenje izaziva uvrštavanje Borisa Bućana, slikara i grafičkog dizajnera čiji je slavni plakat za „Žar-pticu“ uvršten među 100 najvažnijih plakata XX stoljeća.
Je li se Bućan izjašnjavao kao Srbin?
Javno nije dostupan takav podatak, ali bi u nekim dokumentima – poput sveučilišnih indeksa – morao biti zabilježen podatak o narodnosti, bio je obavezan. Srbin, Jugoslaven, neopredijeljen, što god, nešto je trebalo upisati. A i u jedinstvenom matičnom broju bila je, pod jednom od brojki, upisana nacionalnost, pa su drugovi milicajci, zaustave li vas, odmah mogli znati s predstavnikom kojeg naroda ili narodnosti imaju posla.
Druga osoba oko koje će biti čepušanja je Dubravka Ugrešić, najslavnija hrvatska književnica druge polovice stoljeća.
Ona je bila dijete miješanog braka, otac joj je bio Srbin a majka Bugarka. Pitanje je što bi sama Dubravka rekla na ovo uvrštenje. Zazirala je od etniciteta. Jednom sam potrošio cijeli godišnji odmor da pročitam njena Sabrana djela, kako bismo napravili intervju za Prosvjetu, kulturni časopis srpskog kulturnog društva.
Na kraju mi je odustala, bez objašnjenja. Pretpostavljam, zato što je osjećala nelagodu ili strah. No, godišnji odmor nije bio uzalud potrošen na lektiru, sjajno je pisala…
Dvojbe će izazvati i eventualno uvrštenje feldmaršala Svetozara Borojevića von Bojna, koji je van svake sumnje rođen kao srpsko dijete no sa Srbijom nije bio u ljubavi.
Borojević je ostao prvi i jedini nositelj tog čina u Austro-Ugarskoj koji nije bio njemačkog porijekla.
„Molim vas ne kao general, ne kao posljednji sin zemlje već kao domoljub koji svoju domovinu voli isto tako kao i svaki drugi Hrvat i apeliram na domoljublje NV da se ukinu ove odredbe koje bi pretvorile vojsku u horde koje bi uništile posljednje tekovine. Neka željeznički promet bude slobodan“, napisao je u telegramu Narodnom vijeću SHS, 1. novembra 1918., dok će u pismu Slavku Kvaterniku, svom bivšem ađutantu, godinu dana kasnije napisati: „Dragi Slavko! … Zahvaljujem Vam na pokušajima rehabilitacije. Budući da ne poznajem prilike u Hrvatskoj, prepuštam Vam sve odluke. Bilo bi mi žao ako bi mi se pred zemljacima u Hrvatskoj tek na traženje Srbije osigurala zadovoljština. Postoji li mogućnosti da se cijeli zapisnik, naravno preveden, preda Obzoru na objavljivanje s mojim komentarom o mom svjetonazoru kao Hrvata i utjecaju u prilog Južnih Slavena tijekom rata? Bi li Obzor stao u moju obranu kao Hrvata u odnosu na Kranjsku? … Srdačno, Vaš stari Boroević, feldmaršal.“
Prilikom obraćanja dalmatinskim pukovnijama, Borojević je također izrazio svoje hrvatstvo riječima: „Vi ste Hrvati, a i mene je rodila majka hrvatska.“
U Leksikonu će se naći i filozof Branko Bošnjak, stručnjak za grčku filozofiju, pa Arsen Dedić (o čemu smo već pisali, Dedić je izazvao cijeli tornado reakcija i još će), Mila Dimitrijević istisnula je Belu Krležu (i to smo pisali), dok će uvrštenje Branka Gavelle (ah, i to) također dovesti do polemika.
Titova omiljena novinarka Dara Janeković, koju smo odlično poznavali, vjerojatno se osjećala više kao Jugoslavenka nego kao Srpkinja.
Tu je i Milan Kangrga, čuveni hrvatski filozof, Kantov i Marxov sljedbenik koji je kao mladić završio čuvenu vojnu školu u Stoc kerauu, a osobno se prilično distancirao od nacionaliteta kao takvog.
Početkom agresije na Hrvatsku upao je u neku hrvatsku fazu, da bi par godina kasnije tvrdio kako „biti samo Hrvat znači još ne biti čovjek“ i kako su hrvatski i srpski jedan jezik.
Tu je i Omer-paša Latas, koji je sigurno bio Srbin (rođen kao Mihajlo, Mićo Latas u Janjoj Gori pored Otočca) koji je također postao turski maršal, i to ne bilo kakav. Bio je genij, svestrano obrazovan, nadaren čovjek koji je za Portu sređivao nemire od Sirije do Crne Gore, od Krima do Bosne i Hercegovine, gdje je i danas na zlu glasu među Bošnjacima.
NOVI BROJ NEDELJNIKA JE OD ČETVRTKA, 28. AVGUSTA, NA KISOCIMA I NA NSTORE.RS
Post Views: 82
