Nakon što konobar za njihov sto donese kotlet od divljeg vepra, pohovan celer sa majonezom, pečurke na žaru, špargle u limunovom soku, portugalski roze i palačinke u šatou – brdo hrane – Bob zaprepašćenom Šurdi kaže čuvenu rečenicu: „Kad god sam u krizi, potrebno mi je malo luksuza.” Tu bezbroj puta parafraziranu scenu, koja se dešava dok Bora Todorović i Ljubiša Samardžić sede u luksuznom restoranu, pred ispeglanim stolnjakom i uglancanim escajgom, svi smo uvek tumačili kao smešnu, jer čovek nema para, a naručuje sve živo sa jelovnika, na račun firme, ili račun uopšte ne planira da plati.

Scena i jeste zamišljena da nasmeje. Međutim, iza ove replike, krije se najmanje jedna emocija Bore Todorovića – bespomoćnost zbog lošeg materijalnog stanja, koju on onda pokušava da nadomesti time što naručuje više jela i prejeda se.

To je stanje koje nazivamo emocionalnim prejedanjem.

Kao takvo stanje možemo da tumačimo i rečenice koje neki od nas često izgovaraju, poput „misliš da jedem zato što volim, ja to radim zbog stresa” ili „nemam kad da jedem pa se uveče prejedem”.

Oktobar je mesec pravilne ishrane, a istraživanja pokazuju da se građani Srbije ne hrane tako, 76 odsto građana, ispitanika onlajn istraživanja, koje je sprovedeno u okviru kampanje „Teži ravnoteži” Privredne komore Srbije i Ministarstva zdravlja, reklo je da smatra da postoji veza između njihovog raspoloženja i ishrane. Da često bira hranu kao način da se nosi sa različitim emocijama, reklo je 43 odsto njih, a 34 odsto ih tvrdi da u stresnim situacijama jede znatno više. Ima i onih koji idu u suprotnu krajnost – 9 odsto ne jede ništa kada je pod „pritiskom emocija.

Osim stresa i bespomoćnosti u slučaju Boba iz „Vrućeg vetra” (s vremena na vreme svih nas), postoji niz drugih emocija koje dovode do prekomernog unosa hrane. Doktorka Marija Đurović, psihijatar u Kliničko-bolničkom centru „Dr Dragiša Mišović”, kaže da su još 1957. godine dva stručnjaka, psihijatra, izdvojila 27 emocija koje dovode do ovog stanja.

„Tu spadaju osećanje straha, stida, inferiornosti, nisko samopouzdanje, samovrednovanje, mržnja, bes. Pacijenti, kada mi govore zašto se prejedaju, opisuju neku situaciju sa roditeljima, sa dečkom, u kojoj su se osećali besno, bespomoćno, i onda kažu da u takvim situacijama jedu”, dodaje doktorka Đurović, koja se bavi lečenjem svih problema sa mentalnim zdravljem kod mladih, a poslednjih godina posebno onih koji boluju od poremećaja ishrane i gojaznosti (…)

Ceo tekst čitajte na Velikim pričama.

Post Views: 59

Originalni tekst