EPA-EFE/RITCHIE B. TONGO

Ariel Lo koristi kineske aplikacije za deljenje anime umetnosti i mimova, i obično razgovara sa svojim prijateljima iz Kine uglavnom na mandarinskom, ali malo drugačijem od onog koji koristi kod kuće, na Tajvanu.

Na Instagramu ljudi koriste engleski, ali na kineskim aplikacijama su u upotrebi kineske fraze. “Ako razgovaram sa prijateljima iz Kine, pričamo na kineskom.”

Ova osamnaestogodišnjakinja se u slobodno vreme bavi umetnošću, a deo je generacije na čiji život sve više utiče online sadržaj iz Kine. Političari i stručnjaci su zabrinuti time što se mladim Tajvancima “serviraju” zabava i saveti o modi i lajfstajlu na aplikacijama koje kontroliše Peking, piše Gardijan.

Društvene mreže, osim što prikupljaju vredne podatke o korisnicima, one oblikuju i njihove perspektive i poglede na svet uz pomoć algoritma.

Na Tajvanu su te brige još opravdanije. Kina otvoreno govori da želi da preuzme kontrolu nad Tajvanom, i da će, ako bude bilo potrebe, uraditi to silom. Ove dve zemlje dele isti jezik.

To čini kineske aplikacije, muziku, video sadržaje i trendove posebno atraktivnim i dostupnim tajvanskim korisnicima, posebno važnoj publici za Peking.

“Sličnosti u jeziku povećavaju rizik”, rekao je Džoš Vang iz Tajvanskog udruženja za obrazovanje Pang-Phuan, koji sprovodi obrazovni program, sa ciljem da se tajvanskim učenicima objasni rizik na mreži i kako treba da se zaštite.

“Učenicima na Tajvanu nije mnogo stalo do politike, pa im nije problem da prilikom potrage za zabavom, posete kineske aplikacije.”

Vang primećuje u govoru mladih ljudi uticaj kineskih emisija, pesama i mimova. Iako Lo, konkretno, koristi kineske fraze samo na aplikacijama, primećen je porast upotrebe kineskih reči kod mladih generalno, pa tako koriste reč “niubi” – popularnu kinesku frazu čije je značenje “super, cool”.

Dve kineske aplikacije koje su najpopularnije na Tajvanu su Douyin i kineska verzija TikToka, kao i “little red book”, sajt za stil i šoping, koja je neka vrsta kineskog Instagrama.

U decembru prošle godine, tajvanska vlada je zabranila zaposlenima u javnom sektoru da koriste TikTok na službenim telefonima i drugim uređajima.

“Tajvan je prva linija kineskog informacionog rata”, rekao je tada poslanik iz tajvanske vladajuće Demokratske progresivne partije.

“Nemoguće je potpuno zabraniti ove aplikacije jer smo mi demokratska zemlja, ali danas već imamo mali uspeh. Trebalo bi da ohrabrimo velike kompanije na Tajvanu da zabrane ove aplikacije.”

Kulturni uticaj je relativno nova briga za Tajvan, pre nekoliko decenija, to je bio svetionik stila i kulture za Kinu dok se zemlja borila sa maoističkim konzervativizmom. Tada su ljudi nalazili ikone u tajvanskim pevačicama kao što je Tereza Teng, i rediteljima kao što je Ango Li. Sada, stariji Tajvanci gledaju kineske istorijske drame i sapunice, a mlađi su navučeni na njihove aplikacije.

Skarlet Ling je ujedno i velika pobornica slobode Tajvana, a i korisnica Douyina. “Kada mi je dosadno, koristim ga dnevno i više od dva sata.”

Ona se brine da će njeni podaci biti prebačeni na servere koje kontroliše vlada, iako tvrdi da ga koristi samo za gledanje sadržaja o stilu, a ne o politici.

Originalni tekst