Američke Federalne rezerve (Fed) su posle martovskog zasedanja objavile da zadržavaju kamatne stope u rasponu od četiri do 4,25 odsto, dok njihove najsvežije ekonomske projekcije ukazuju na očekivani slabiji privredni rast i višu inflaciju nego što se očekivalo krajem prošle godine.

Sada očekuju da će ekonomija SAD ove godine rasti tempom od samo 1,7 odsto, što je za 0,4 procentna poena manje u odnosu na prethodnu projekciju iz decembra.

Kada je reč o inflaciji, očekuje se da će  cene rasti po godišnjoj stopi od 2,8 odsto, što je za 0,3 procentna poena više u odnosu na prethodnu procenu.

Kako je na konferenciji za medije objasnio predsednik Fed-a Džerom Pauel (Jerome Powell), projekcije rasta i kretanja inflacije međusobno se „potiru“ pa američka „centralna banka“ i dalje računa da će do kraja godine moći da spusti referentne kamatne stope u dva navrata.

Pauel je takođe, kako je preneo CNBC, izjavio da je za „dobar deo“ više  inflacione prognoze Fed-a odgovorna carinska politika aktuelne administracije, ali i da se očekuje da će njihov uticaj na rast cena biti „jednokratan“ a ne trajan,

Ekonomski stručnjaci su, inače, u izjavama za američke medije upozoravali da nova carinska politika poskupljuje uvoz i tako utiče i na rast cena odnosno inflaciju.

Na odluku Fed-a reagovao je i predsednik SAD Donald Tramp u svom maniru, u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

„Bilo bi MNOGO bolje da Fed SMANJI KAMATNE STOPE dok američke carine počinju da pronalaze svoje mesto u (američkoj) ekonomiji, Uradite pravu stvar“, poručio je Tramp.

BLAGI OPTIMIZAM BERZE

Analizirajući Fed-ove odluke sa martovskog zasedanja, CNN ističe da  „jednostavno rečeno, dok Trampova administracija nastoji da sprovede strukturne promene, zvaničnici Federalnih rezervi vide da američka ekonomija ide ka stagflaciji, zabrinjavajućoj kombinaciji usporenog ili negativnog rasta i ubrzane inflacije“.

Ostaje da se vidi da li će američka ekonomija na kraju zapasti u period otvorene stagflacije, koja se poslednji put dogodila 1970-ih godina, upozorava CNN u analizi.

Sam Pauel je na konferenciji za medije izjavio da su rizici od recesije „porasli, ali nisu visoki“.

Pozitivna reakcija na poruke Fed-a posle martovskog zasedanja došla je sa berze, gde je vrednost akcija zabeležila rast.

Indeks Dau Džons (Dow) je do kraja trgovanja u sredu porastao za 383 poena, odnosno 0,92 odsto, dok je  S&P 500 porastao jza 1,08 odsto, a „tehnološki“ Nasdaq Composite je skočio za 1,41 odsto.

„Indeks straha Volstrita, Cboe Volatility Index (VIX), u jednom je trenutku u sredu pao za gotovo 10 odsto, dostigavši najniži nivo od 3. marta, što ukazuje na trenutak relativne stabilnosti“, ističe CNN.

Post Views: 9

Originalni tekst