Društvo je mnogo nakaznije i strašnije od deformiteta čoveka koga ismeva: Premijera predstave „Čovek slon“ u režiji Kokana Mladenovića u BDP
R. Radosavljević24.05.2024. 00:09
Autor fotografija: Dragana Udovičić
Jedna od najiščekivanijih predstava u ovoj sezoni, produkcija Beogradskog dramskog pozorišta „Čovek slon“ u režiji Kokana Mladenovića, nastala prema delovima originalnog teksta „Drama slon: Ogled o problemima reprezentacije u pozorištu“ Dimitrija Kokanova, premijerno će biti izvedena u subotu, 25. maja u 19.30 h, na Velikoj sceni „Olivera i Rade Marković“.
Ovaj neobičan projekat, kako je na današnjoj konferenciji za novinare pored reditelja i pisca predstavilia glumačka ekipa – Ozren Grabarić, Jovo Maksić, Jana Milosavljević, Ivan Tomić, Slađana Vlajović, Aleksandar Jovanović, Milan Kolak, Ivana Nikolić, Ivan Zablaćanski i Bojana Stojković. Jednu od glavnih uloga igra Mirjana Karanović, ali ona nije bila prisutna,
Predstava se bavi se istraživanjem različitih pozicija društvene drugosti, odbačenosti, marginalizovanosti i osude pojedinaca.
Polazna tačka u razvoju projekta su dokumentarni podaci i spisi o slučaju Džozefa Merika poznatog kao Čovek slon. Ovaj medicinski fenomen, kako jer naglasio Kokan Mladenović, samo je okidač za bavljenje temom diskriminacije različitih medicinskih stanja od strane „zdravog“ društva.
![Društvo je mnogo nakaznije i strašnije od deformiteta čoveka koga ismeva: Premijera predstave Društvo je mnogo nakaznije i strašnije od deformiteta čoveka koga ismeva: Premijera predstave](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2024/05/COVEK-SLON-18-scaled.jpg)
Na koje sve načine nečiji izgled, poreklo, hormonalni status, bolest… utiču na poziciju koju ta osoba zauzima u društvu i na koji način društvo zlostavlja one koji se razlikuju od normirane većine – pitanja su kojima se autori bave u ovom projektu.
Podsećanja radi, Džozef Merik je živeo u viktorijansko doba 19. veka u Londonu, rođen je sa do tada neviđeno deformisanim telom zbog čega je nazvan Čovek slon, a njegovu istoriju bolesti, kao i onu životnu, ispisao je lekar Sir Frederik Trevis koji ga je iz cirkusa u kojem je nastupao doveo u bolnicu radi ispitivanja njegove bolesti.
Po ovoj priči reditelj Dejvid Linč snimio je biografski film o Meriku „Čovek slon“, koji je 1980. imao osam nominacija za Oskar, naslovnu ulogu igrao je Džon Hert, doktora Trevisa Entoni Hopkins, a ovo ostvarenje dobilo je antologijsko mesto u kiematografiji druge polovine 20. veka.
Hrvatski glumac Ozren Grabarić, koga ćemo posle uloga Mefista i vojnika Švejka, koje igra na sceni BDP, sada premijerno videti u naslovnoj ulozi, duhovito je komentarisao ovaj angažman.
– Ne znam zašto sam baš ja dobio ulogu Čoveka slona, to će nam Kokan objasniti, ali meni idu te uloge sa deformitetima – Ričard Treći, Kvazimodo, Sirano…, tako da je eto, došao i na red Čovek slon. Ali, mogu reći da mi je bilo vrlo inspirativno i uzbudljivo, sećam se filma Dejvida Linča koji sam gledao davno, ali je na mene ostavio jako snažan utisak. Tada sam prvi put i čuo za tu bolest i priču, i jako mi je bilo uzbudljivo da se to radi u pozorištu, iako su se već radile inscenacije u svetu. Na ovom našem prostoru mislim da sada prvi put radi ova priča, i kad mi je Kokan rekao za predstavu dao mi je divnu eksplikaciju o tome zašto je važno raditi je danas – rekao je Grabarić.
Kako je naglasio, bilo mu je vrlo inspirativno da promišlja o društvu u kojem živimo, društvu spektakla koje ne zanima šta je suština.
– Mediji nam plasiraju samo udarničke vesti, skandalozne i šokantne. Sve te površne stvari privlače pažnju ljudi, ali zapravo niko ne vidi suštinu. Tako je i sa Čovekom slonom. Svi ga posmatraju zbog njegovog medicinskog stanja, a nikoga ne zanima ko je taj čovek, šta ima u svojoj duši, ne interesuje ih njegova dobrota, niti pogled na svet. On ima potrebu da to sve kaže, ali društvo u kojem živi ne želi da sluša – istakao je jedan od najangažovanijih glumaca u regionu.
Prema rečima Dimitrija Kokanova, njegova saradnja sa Kokanom uvek se zasnovana na dijalogu i razmeni, i na nekoj inicalnoj ideji, i to se i sada desilo.
– Predstava „Čovek slon“ nije biografska priča o čoveku Džozefu Meriku, drame o njemu su već napisane i snimljeni su filmovi, a mi govorimo o tretmanu drugosti u savremenom društvu, o problemu bolesnih ljudi i nemanju razumevanja za njih, o neprihvatanja svega što je izvan standardnog, tako da je ova predstava na neki način naš odgovor o bolesti kao metafori u savremenom društvu, reprezentacija medicinskog stanja koje društvo ismeva. A poruka ove predstave je naša lična i kolektivna odgovornost, pitanje kako postupamo jedni prema drugima – objasnio je Kokanov.
Uz opasku da je u okolnostima u kojima smo mi doveli naše teatre sada gotovo nemoguće napraviti uzbudljiv i kreativan proces, Kokan Mladenović je zahvalio što im je u BDP omogućen takav rad, i što su imali lepe uslove da se zaigraju.
– Ne volim da počinjem da radim na gotovim materijalima, gotovim tekstovima, više me zanimaju teme. Imamo doktora Trevisa koji je napisao istoriju slulčaja Džozefa Merika, on ga je lečio, i to je bio osnovni materijal po kojem je Dejvid Linč snimio svoj kultni film, ali smo mi dobili jako uzbudljiv tekst Dimitrija Kokanova koji to stavlja u kontekst našeg vremena koje ima jako mnogo ativizma. On prosto detektuje raznolike probleme našeg doba i problem njihove reprezentacije u našem pozorištu – naveo je Mladenović.
– Naša centralna tema od svega toga ponuđenog je da problem deformiteta jednog čoveka zapravo postaje priča o deformitetu jednog društva. To društvo je mnogo nakaznije i strašnije od onoga kako oni njega doživljavaju. Čovek slon, osim fizičke raznolikosti poseduje mnogo više ljudskih vrednosti od društva koje ga ismeva. Dobili smo dobru temu i tekst sa aktivizmom za detektovanje različitih problema, i mislim da je radom na ovoj predstavi dostignuto sve što smatram dobrim pozorištem.
Verujem da smo kroz to putovanje omogućili nekim budućim gledaocima sve ono što volim u pozorištu – lepu emocuju, estetiku, angažovanost i dobro zaokružene karaktere likova, i sve su glumačke uloge već sad, po meni, jako lepo zaokružene – istakao je Kokan Mladenović.
![Društvo je mnogo nakaznije i strašnije od deformiteta čoveka koga ismeva: Premijera predstave Društvo je mnogo nakaznije i strašnije od deformiteta čoveka koga ismeva: Premijera predstave](https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2024/05/COVEK-SLON-16-scaled.jpg)
U autorskoj ekipi predstave su i scenografkinja Marija Kalabić, kostimografkinja Aleksandra Pecić Mladenović, kompozitorka Irena Popović Dragović, za scenski pokret bio je zadužen Andreja Kulešević, a za scenski govor Dejan Sredojević.
Reprize premijere „Čoveka slona“ zakazane su 26, 28, 29, 30. i 31. maja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.