Fondacija Fondacija Slavko Ćuruvija saopštila je da je u periodu od 1. avgusta 2025. do 31. januara ove godine evidentirala najmanje 834 verbalna napada visokih državnih funkcionera na kritički nastrojene novinare i medije u Srbiji.
Kako se navodi, najmanje 64 javna zvaničnika gotovo svakodnevno je posezalo za uvredama, diskreditacijama i optužbama bez dokaza, usmerenim ka redakcijama i pojedincima iz medija.
Najviše napada, prema podacima Fondacije, zabeleženo je od strane Nebojše Bakareca, koji je medije i novinare prozivao najmanje 214 puta. Slede poslanik SNS-a Vladimir Đukanović, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, poslanik SNS-a Milenko Jovanov, predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić i predsednik SNS-a Miloš Vučević.
Najčešća meta bili su mediji koji se u javnom diskursu označavaju kao „Šolakovi“, pre svega N1 i Nova S.
U saopštenju se ističe da su novinari nazivali „insektima“, „lažovima“, „narkomanima“, „neljudima“, „teroristima“, „fašistima“, „nacistima“, „izdajnicima“ i „ludacima“. Dominantni obrasci napada, kako se navodi, uključivali su osporavanje profesionalnosti, nezavisnosti i etičnosti medija, dehumanizaciju, etiketiranje i optužbe za izdaju ili plaćeništvo, kao i poređenja sa fašistima.
Posebno zabrinjavaju, prema oceni Fondacije, narativi o kriminalizaciji medija. U tim istupima pojedine redakcije optuživane su da podstiču na najteža krivična dela, zagovaraju nasilnu smenu vlasti, prizivaju krvoproliće na ulicama, pa čak i da pripremaju medijski teren za ubistvo Aleksandra Vučića.
Najčešći oblik napada bile su uvrede, dok su ređe, ali potencijalno opasnije, bile tvrdnje da su kritički mediji ispostave stranih službi i da rade na rušenju državnog poretka.
Aleksandar Vučić je, prema podacima Fondacije, medije i novinare targetirao najmanje 105 puta – kroz izjave, gostovanja, objave na društvenim mrežama i konferencije za novinare. Iako je njegov rečnik formalno blaži, poruke su slične. Često je govorio o „pojedinim medijima“, „Šolakovim“, „liberalno-anarhističkim“, „lažnim“, „okupacionim“ i „kriminalnim“ medijima.
Sličnu retoriku, navodi se, koristila je i Ana Brnabić, koja je „blokadere“ i „blokaderske Šolakove medije“ dovodila u vezu sa neredima i nasiljem na protestima. U oktobru ih je označila kao „ekstremiste“ koji zagovaraju nasilnu smenu vlasti i pozvala nadležne organe da reaguju.
Direktno je najmanje 220 puta pomenut N1, dok su Nova i Nova S targetirani najmanje 130 puta. Među čestim metama našli su se i Danas, Radar, Vreme i RTS, dok su KRIK, CINS i KTV Zrenjanin pominjani sporadično, zaključuje se u saopštenju.
