„Povećanje cena struje i naknada za korišćenje mreže pomoglo bi državnim energetskim preduzećima da pokriju svoje troškove i postanu finansijski jača. To bi takođe omogućilo ulaganja u različite izvore energije koji se manje oslanjaju na ugalj i stvaraju manje štetnih gasova“, poručila je zamenica direktora Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinat krajem juna.
Tada je Bord direktora MMF po prvi put razmatrao Instrument za koordinaciju politika (PCI), novu vrstu aranžmana koju Srbija ima sa tom organizacijom.
Međutim, domaćoj privredi nikako ne odgovara poskupljenje struje pošto su već suočeni sa rastom troškova proizvodnje i posledičnom nekonkurentnošću na stranim tržištima.
Za razliku od građana, kojima računi za struju ne bi trebalo da rastu ove godine, privrednici su još u martu od EPS-a dobili ponude sa 8 do 12 odsto višim cenama struje nego prošle godine.
pks za korekciju akcize
Vlasnik kompanije Point grupa, Zoran Drakulić rekao je tada za Novu ekonomiju da je EPS poslao dve ponude: da struja do kraja godine košta 106,14 evra po megavat-satu ili da se sklopi ugovor koji će trajati do kraja 2026. a da cena struje bude 101,9 evra po megavat-satu.
Onaj ko je prihvatio ponudu EPS za sada dobro prolazi, pošto se prosečna cena megavat-sata od jula prošle do juna ove godine kretala oko 117 evra po megavat satu, kažu podaci domaće berze struje SEEPEX.
Privrednici, ipak, rast cene struje svrstavaju u ključne probleme sa kojima se suočavaju, o čemu svedoči i izjava predsednika Privredne komore Srbije Marka Čadeža.
„Rast cena struje posebno utiče na energetski intenzivne industrije. Razmatramo sa državom kako da se, kroz korekcije akciza ili model naplate, omogući fleksibilniji sistem koji bi sprečio zatvaranje fabrika“, rekao je Čadež.
Akciza na struju je, inače, u Srbiji uvedena 2015. godine, u jeku fiskalne konsolidacije, i iznosi 7,5 odsto.
rajić: akcizu na struju treba ukinuti
„Vlada uvek izlazi u javnost sa stavom da je kod nas cena struje niska, ali to važi za građane. Privreda tu struju plaća na potpuno drugi način, i odavno se žali ne samo na cenu već i na plaćanje po angažovanoj snazi“, kaže za Nedeljnik koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić.
Prisećajući se uvođenja akcize, ističe da se ona ne naplaćuje ni u svim članicama EU – ali da zato već 10 godina predstavlja dodatni prihod za naš budžet i dodatni namet za privrednike, koji su se u međuvremenu suočili i sa inflacijom, rastom cena sirovina kao i rastom zarada izazvanim manjkom kvalifikovane radne snage.
“ Važno je da se akciza na struju ukine i da se privreda više ne opterećuje kroz povećanje cene. Mora se, takođe, napraviti sistem stimulacija za velike potrošače struje koji su značajni izvoznici i koji donose devize u zemlju i samim tim povećavaju stabilnost i smanjuju spoljnotrgovinski deficit“, predlaže Rajić.
AKCIZA NA STRUJU U EU
Zemlje članice Evropske unije i Ujedinjeno Kraljevstvo u proseku naplaćuju akcizu na električnu energiju u iznosu od 7,1 evra po megavat-satu.
Minimalnu propisanu stopu od 0,5 evra po megavat-satu primenjuju Belgija, Hrvatska, Luksemburg i Švedska.
S druge strane, najvišu stopu ima Holandija sa 108,8 evra po megavat-satu, a daleko iza nje su Francuska sa 25,69 evra i Nemačka sa 15,67 evra po megavat-satu.
Post Views: 8