RTS15.06.2025. 00:00

Zbog globalnog zagrevanja populacija carskih pingvina na Antarktiku smanjena za četvrtinu 1Foto: Pixabay/derdento (ilustracija)

Prema rezultatima novih istraživanja, populacije carskih pingvina na Antarktiku smanjile su se za skoro četvrtinu zbog globalnog zagrevanja koje transformiše njihovo ledeno stanište. U studiji se navodi da su gubici daleko veći nego što se ranije mislilo.

Naučnici koji prate najveću vrstu pingvina na svetu koristili su satelitske snimke za procenu staništa i načina života šesnaest kolonija pingvina na Antarktičkom poluostrvu, u Vedelovom moru i Belingšauzenovom moru, što predstavlja skoro trećinu svetske populacije carskih pingvina, prenosi RTS, pozivajući se na Science Alert.

„Ono što smo ustanovili bilo je za oko 50 odsto gore i od najpesimističnije procene života populacija pingvina, a za istraživanja smo koristili kompjutersko modeliranje“, navodi Piter Fretvel, koji prati kretanje divljih životinja iz svemira u Britanskom antarktičkom istraživanju (BAS).

Istraživači ističu da klimatske promene pokreću pad populacije, ali brzina opadanja broja jedinki je poseban razlog za uzbunu.

Studija, objavljena u časopisu Nature Communications: Earth & Environment , otkrila je da je broj praćenih kolonija opao za 22 odsto u prethodnih 15 godina.

Ovo se može porediti sa ranijom procenom smanjenja od 9,5 odsto na celom Antarktiku između 2009. i 2018. godine.

Globalno zagrevanje proređuje i destabilizuje led ispod nogu pingvina u njihovim gnezdilištima.

Poslednjih godina neke kolonije su izgubile sve svoje mlade jer se led ispod njih otopio, pa su mladunci propadali u more i pre nego što su bili dovoljno stari da se nose sa ledenim okeanom.

Fretvel je istakao da novo istraživanje ukazuje da je broj pingvina u opadanju od početka praćenja 2009. godine i da su klimatske promene doprinele tome, jer zagrevanje stvara druge izazove za pingvine, poput većih padavina ili sve većeg prodora predatora.

„Carski pingvini su verovatno najjasniji primer gde klimatske promene zaista pokazuju svoj efekat. Nema ribolova. Nema uništavanja staništa. Nema zagađenja koje uzrokuje opadanje njihovih populacija. To su samo temperature leda na kome se razmnožavaju i žive, a to su zapravo klimatske promene“, naglašava Fretvel.

Zabrinjavajući rezultati istraživanja

Carski pingvini, poznati i kao Aptenodytes forsteri, broje oko četvrtinu miliona parova koji se razmnožavaju na Antarktiku, navodi se u studiji iz 2020. godine.

Beba carskog pingvina izlazi iz jajeta koje je mužjak grejao tokom zime, dok ženka u paru za razmnožavanje kreće na dvomesečnu ribolovnu ekspediciju.

Kada se vrati u koloniju, hrani mladunče, a zatim se oba roditelja smenjuju u potrazi za hranom.

Da bi preživeli sami, mladunci moraju da dobiju vodootporno perje, a to je proces koji obično počinje sredinom decembra.

U novom istraživanju, sprovedenom tokom oktobra i novembrta 2024. godine, korišćeni su satelitski snimci visoke rezolucije, pre nego što region Antarktika uroni u zimski mrak.

Fretvel je istakao da bi buduća istraživanja mogla da koriste druge vrste satelitskog praćenja, poput radara ili termalnog snimanja, kako bi se proučavale populacije kraljevskih pingvina u mračnijim mesecima, kao i da snimanja obuhvate i druge kolonije pingvina.

„Moramo da proučimo ostatak populacije kako bismo videli da li se ovaj zabrinjavajući rezultat prenosi na ceo kontinent“, rekao je Fretvel, dodajući, da se proučavane kolonije smatraju reprezentativnim. Postoji nada da će pingvini u budućnosti otići dalje na jug u hladnije regione, ali je dodao da nije jasno „koliko će dugo tamo izdržati“.

Kompjuterski modeli su predvideli da će ova vrsta biti blizu izumiranja do kraja veka, ako ljudi ne smanje emisije koje zagrevaju planetu.

Najnovija studija upozorava da bi slika mogla biti još gora.

„Možda ćemo morati da preispitamo te modele sada kada imamo nove podatke. Imamo ovu depresivnu sliku klimatskih promena i pada populacije čak i brže nego što smo mislili, ali nije prekasno“, smatra Fretvel.

„Verovatno ćemo izgubiti mnogo carskih pingvina, ali ako se ljudi promene i ako smanjimo ili preokrenemo emisije štetnih gasova, onda ćemo spasiti populaciju carskih pingvina.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Originalni tekst