Više Beograđana javilo je Nedeljniku da prijavi da su ih napale vrane. Neki od njih su morali da zatraže i lekarsku pomoć.

Napadi vrana sve su učestaliji u gradovima širom Srbije, a iz Zavoda za zaštitu prirode Srbije ranije naveli da pogotovo u proleće dolazi do agresivnog ponašanja vrana.

Gnezde se u proleće, ŠTITE svoje mladunce

Zavod za zaštitu prirode Srbije objasnio je pre nekoliko godina zašto vrane napadaju baš u proleće.

„Vrane napadaju ljude u blizini gnezda jer se boje za svoje mladunce, što je za ovu vrstu uobičajeno ponašanje koje ne izaziva ozbiljnije posledice ili vrlo retko može da dovede do manjih povreda, pa iz toga razloga treba biti obazriv“, naveo je Zavod za zaštitu prirode Srbije na svom sajtu.

Tokom maja, mladunci vrane su dobili perje i počeli da izleću iz gnezda. Iz Zavoda upozoravaju da je period kada mladunci uče da lete posebno kritičan, pa se dešava da ispadaju iz gnezda i pre nego što su spremni da lete.

Kada se prolazi pored mladunca, ne treba stajati, mahati rukama, snimati telefonom. Kada se čovek zadržava, maše rukama, snima telefonom, vrane se osećaju nesigurno i zbog toga se agresivno ponašaju.

Sredstvo za samoodbranu uvek treba da bude pri ruci

Posebno se skreće pažnja na to da ljudi treba da budu oprezni kada mladunci izlaze iz gnezda, kao i da uvek pri ruci treba da im bude kišobran ili bilo kakvo drugo sredstvo u samoodbrani od napada vrana.

„Vrane uglavnom napadaju kada su mladunci nisko u žbunju ili u nižim delovima krošnje drveta. U periodu kada mladunci izlaze iz gnezda, neophodno je biti oprezan prilikom prolaska u blizini gnezda, ili mesta gde su mladunci. Ukoliko ptice uporno brane mlade, poneti kišobran ili neko drugo sredstvo s kojim se može odbraniti od potencijalnog napada vrana. Takođe, trebalo bi se što pre, i po mogućstvu bez panike i naglih pokreta, udaljiti od mesta gde vrane brane teritoriju, odnosno mladunce koji su ispali iz gnezda“, savetuje Zavod.

Sivu vranu u gradovima uglavnom ne primećujemo dok ne dođe do njihovog agresivnog ponašanja. Dugačke su od 44 do 51 centimetra.

U Srbiji je zaštićena prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, a takođe je označena kao lovna vrsta.

Post Views: 147

Originalni tekst