„Uvek sam tražila vezu između zemlje u koju idemo (u kojoj se Olimpijada održava, prim.aut) i naših nacionalnih motiva i kulture, ali i razlike, da bi nas prepoznali kao jedinstvene. Zato sam, recimo, bila sigurna da će svečana uniforma Srbije za ovogodišnje Olimpijske igre u Parizu uvrstiti formu pantalona koje ima muška srpska nošnja, a imaju je i Francuzi. To je ta spona a, istovremeno, i različitost“, reči su Marine Banović, modne kreatorke koja peti put zaredom kreira uniforme za olimpijski tim Crne Gore.

U razgovoru za beogradski modni blog Fashion Bar Blog govorila je o tome zašto su uniforme koje najbolji nacionalni sportisti nose na svetskoj sceni važne za predstavljanje jedne zemlje.

Ovo je peta Olimpijada za koju dizajnirate uniforme za crnogorski tim. Zašto je, po vama, važno da uniforme za olimpijce kreira domaći dizajner?

Domaći dizajner je neophodan jer samo on, ili tim sa kojim radi, može da donese rešenje koje počiva na korenima, tradiciji i unikatnosti jedne nacije. Svečana uniforma poručuje i određuje nacionalnu pripadnost, sportsku spremnost, prosto, autentičnost. Mislim da se istraživanjem autentičnog i nacionalnog, a to je ono što domaći dizajner razume, može doći do najboljeg rješenja.

Uniforme i dresove za olimpijski tim Srbije ove godine je radio kineski sportski brend Pik (Peak). Kako je na predstavljanju objašnjeno, kolekcija je bazirana na nacionalnim motivima i bojama Srbije, a dominira stilizovani krst koji se nalazi  na grbu Srbije, a koji nosi nekoliko poruka: vera, snaga, nada, predanost, lojalnost, pripadnost i cilj. Za nekoliko prethodnih Olimpijada bio je angažovan poljski brend 4F. Bilo bi lepo da priliku dobiju domaći dizajneri, ako ne za dresove a ono bar za uniforme za ceremonije otvaranja i zatvaranja Olimpijskih igara.

Bavite se visokom modom, otkud interesovanje za sportske uniforme?

Moj atelje je mali, ali radimo unikatne modele – zbog toga mnogo istražujem nacionalni kostim, ne samo ovog podneblja, već i regiona. Bavila sam se primenom zlatoveza sa crnogorskog nacionalnog kostima, formom albanske đubelete, to je deo ženske nošnje pod UNESCO zaštitom, muslimanskim dimijama, jelecima… U savremeni odevni komad ugrađivala sam delove narodnih nošnji starih preko sto godina. To je i jedan vid rekonstrukcije i reciklaže.

S druge strane je sportska  uniforma, kao veliki izazov, jer se radi onacionalnom timu. Važno je da se dobro pripremimo i izaberemo temu. Recimo, za uniforme za Olimpijadu u Tokiju sam kao temu imala njihov kimono i naš džamadan, tj. prsluk na preklop. Dva odjevna komada kod kojih je važna strana na koju se preklapaju, kao poruka muške energije i borbenosti.

Kako izgleda proces stvaranja i da li vam je i peti put potreban „brief“, odnosno dobre instrukcije?

Jeste, i peti put je „brief“ neophodan. Volim instrukcije, zadate teme, sugestije. Ali, završni dizajn potpisujem ja. Ovog puta inspiracija je bila fragment sa floralnog motiva na džamadanu, muškom gornjem odjevnom komadu iz crnogorskog nacionalnog kostima. Aplikovan je u vidu grafike na muške košulje i na haljine koje nose naše sportistkinje. Haljine imaju gracijalnu formu koreta iz ženske narodne nošnje. Tonovi su od bijele do nijanse starog zlata, a crna boja i način nanošenja crne, oponašaju karakteristične metode i tehnike grafike koju su koristili naši slikari koji su stvarali u Parizu.

Post Views: 17

Originalni tekst